Ta solidarnost se temelji, između ostalog, i na bilateralnim sporazumima, a Hrvatska se trenutno bavi pripremom takvog sporazuma sa Slovenijom.

Kako saznaje Jutarnji list, razgovaraće se o sporazumima solidarnosti i s Italijom, Mađarskom te Austrijom, što podrazumeva tehničke, pravne i finansijske aranžmane.

U pitanju je mehanizam predviđen evropskom uredbom o sigurnosti snabdjevanja iz 2017, ali do sada je potpisano u EU svega šest sporazuma solidarnosti. Prvi u decembru 2020. između Njemačke i Danske, potom krajem 2021. između Njemačke i Austrije, a čak četiri su potpisana ove godine - između Estonije i Letonije, Litvanije i Letonije, Italije i Slovenije, kao i Finske i Estonije.

Evropska komisija je pak u međuvremenu dopunila uredbu člancima koji, u slučaju potrebe, mogu direktno biti primjenljivi i ako nema bilateralnih sporazuma.

Cilj je, kako se navodi, da se zemlje međusobno pomažu kako bi se osiguralo da njihovi tzv. zaštićeni potrošači (kao što su domaćinstva i bolnice) budu snabdjeveni gasom i u najvećoj krizi.

Kako je na ovonedeljnom vanrednom evropskom sastanku o energetici rekao slovenski ministar, Ljubljana svakako želi da se sporazum s Hrvatskom zaključi prije kraja ljeta, a predlog su uputili i Austriji.

Prema najnovijem EU dogovoru o smanjenju potrošnje gasa do proljeća 2023. od 15 posto (štednja je u ovoj fazi dobrovoljna, ali u slučaju EU uzbune postaje obavezna), članice treba do kraja ljeta da ažuriraju i svoje postojeće intervencijske planove za krizu u snabdevanju gasom i pokažu kako namjeravaju da ispune ciljeve redukcije, a o svemu tome svaka dva mjeseca izvještavaju Evropsku komisiju.