Bh. poslodavci konstantno traže pojednostavljenje procedure za zapošljavanje stranaca.
Za sada u Bosnu i Hercegovinu dolazi neznatan broj radnika iz drugih država. Barem legalno.
Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i unaprjeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada.
Alternativa toj opciji je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina, ali domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna ulaganja, pa se odlučuju za uvoz strane radne snage.
Prema podacima iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a na temelju podataka pristiglih iz entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, ukupan broj radnih dozvola koje su izdate strancima u Bosni i Hercegovini iznosio je u 2021. godini 2.775, a u 2022. godini 3.780 radnih dozvola, što predstavlja povećanje od 36,22%, piše "Buka".
Zanimljivo je da su na listi i dvije zemlje Evropske unije - Hrvatska sa 169 radnika i Italija sa 87.
Najveći broj stranaca koji imaju radne dozvole u BiH u prošloj godini su državljani Turske (22,78%), a nakon njih slijede državljani Srbije (17,46%), Hrvatske (4,47%), Kine (4,47%) i Kuvajta (3,62%), stoji u objavljenom dokumentu Ministarstva bezbjednosti BiH "Migracioni profil 2022"
U 2022. godini uočava se, za većinu prezentovanih zemalja, trend rasta izdatih radnih dozvola u BiH u odnosu na 2021. godinu, izuzev državljana Hrvatske, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Najveći skok u postocima bilježi dolazak stranih radnika iz Indije i to za 510% u odnosu na godinu prije, odnosno sa 20 na 122 radnika. Zatim slijedi povećan broj radnika iz Bangladeša za skoro 300%, odnosno sa 31 na 123 radnika.
Najveći broj radnika koji su došli da rade u Bosnu i Hercegovinu ima visoku stručnu spremu (34%), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom spremom (29%), te nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici (18%), što je skoro isti slučaj i u prethodnim godinama kada su u pitanju visoka i srednja stručna sprema.
Najveći broj dozvola izdat je u građevinarstvu 884 (23%), trgovini 560 (15%), umjetnosti 370 (10%), poslovanje nekretninama 356 (9%), prerađivačka 312 (8%), ostalim uslužnim djelatnostima 236 (6%), obrazovanju 163 (4%) i vađenju ruda i kamena 157 (4%), što predstavlja 79% od ukupnog broja izdatih radnih dozvola.
