"Dok je Euribor bio negativan, a bio je negativan od 2015. godine, taj fiskni dio se sabirao sa nulom, gdje smo svi imali fiksne kamatene stope. Sada se očekuju korekcije, na današnji dan je euribor skoro 0,3 iznad nule. Tako da to kad se sabere sa fiksnom maržom i rata da bude veća", rekao je Miloš Grujić, ekonomista.

Pojedine banke počele su da podižu kamatnu stopu na štednju, posljedica toga je da će doći do korekcije kamatnih stopa na kredite jer - ukoliko rastu troškovi izvora, rast će i troškovi kamatnih stopa na kredite, objašnajvaju u Agenciji za bankrastvo RS.  

"Agencija za banakrstvo, u svakom slučaju, kontroliše rad banaka i na koji način primjenjuju korekcije kamatnih stopa. Klijent kad je dizao kredit imao je mogućnost, da pročita svoj ugovor, da vidi da li je njegov kredit sa fiksnm kamatnom stopom ili sa fiksnom plus Euriborom. Na taj način su i banaka i klijent preduzeli određeni rizik za taj plasman", rekao je Srđan Šuput, v.d. zamjenika direktora Agencije za bankarstvo RS.

Ekonomisti kažu, vrijeme je da građani analiziraju kamatnu stopu pod kojom su se zadužli, posebno oni sa varijabilnom kamatnom stopom. 

"U nekom kratkom roku ako možete da zaključate fiksnu kaamtnu stopu to je poželjno. Nisam siguran koliko će finansijske institucije biti raspoložene da daju na kratke rokove fiksne kamatne stope, ali u principu i pri ovim uslovima je, da se našalimo, dobro biti dužan. Zašto? Zato što kamatne stope još nisu toliko rasle, inflacija je narasla, tako da vi defakto onog dijela kojeg se odričete za ratu kredita on ima manju kupovnu moć nego što je prije imao", rekao je Grujić.

Period jeftinog novca i niskih kamatnih stopa je, čini se, polako iza nas. Na scenu stupa, kako ekonomisti kažu "hlađenje ekonomije" kako bi se novac učinio skupljim, jer su ga svjetske ekonomije previše naštampale.