Korsgard smatra da će mu bitno pomoći i uredba američke administracije koja štiti privatno vlasništvo u svim dijelovima svijeta. 

List saznaje da je među vrijednim nekretninama velika zgrada nekadašnjeg predstavništva kragujevačke "Zastave" u Zagrebu, kao i odmarališta Ferijalnog i hotelskog saveza Srbije i Crne Gore na Korčuli. 

Hrvatska ovu imovinu smatra svojom, budući da ju je zakonom eksproprisala još 1992. godine. 

Krajem prošle godine Korsgard se obratio arbitraži u Vašingtonu za šta se u Hrvatskoj saznalo 10. avgusta, kada je objelodanjen godišnji izvještaj Državnog tužilaštva dostavljen hrvatskom parlamentu. 

Riječ je o devetom aktivnom arbitražnom sporu protiv Hrvatske pokrenutom pri Arbitražnom sudu koji je osnovan prema Pravilima Komisije UN za međunarodno trgovačko pravo. 

Hrvatsko državno tužilaštvo je u odgovoru na tužbu navelo stav da vlasnička prava nije moguće sticati direktno na osnovu Aneksa "G" Sporazuma o sukcesiji, bez sklopljenog bilateralnog ugovora.

Takve ugovore Zagreb je sklopio sa Ljubljanom i Skopljem, ali ne i sa Beogradom i Sarajevom, zbog čega firme iz BiH i Srbije vode stotine sporova u Hrvatskoj za povrat imovine, koje po pravilu gube. 

"Novosti" ističu da je Korsgard Kanađanin, a ne Srbin, pa bi mogo imati više sreće, a da očekuje pobjedu najbolje govori podatak da je u arbitražu do sada uložio dva miliona dolara. 

Predsjednik Udruženja "Oteta imovina", advokat Zoran Ristić, sa kojim je Korsgard u kontaktu, rekao je "Novostima" da je ovaj Kanađanin prvo pred hrvatskim pravosuđem tražio nadoknadu, ali bezuspješno. 

"Naruku će mu vjerovatno ići i naredba broj 13818 koju je prošle godine potpisao američki predsjednik Donald Tramp. Ovom naredbom dozvoljava se blokada imovine i vizna restrikcija Amerikancima i strancima koji su učesnici ili saučenici u kršenju ljudskih prava", kaže Ristić. 

Prema njegovim riječima, naredba se odnosi na sadašnje ili bivše vladine službenike, kao i osobe koje rade u njihovu korist, a koji su odgovorni za korupciju i uništavanje i otimačinu državne i privatne imovine. 

Tako bi se, na primjer, mogao zabraniti ulazak u Ameriku hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, navode "Novosti".