Euribor je poslije godinu dana uzastopnog rasta počeo lagano da pada, a to bi mogle da budu i dobre vijesti za sve korisnike kredita čije su rate rasle i prošle i ove godine.

Ipak, centralne banke strahuju i dalje od inflacije, ne isključuju nova zaoštravanja monetarnih politika, što znači i da je kraj rastu kamata u Srbiji.

Trenutna vrijednost tromjesečnog Euribora je 2,750 odsto, i to je vidljiv pad u posljednjih desetak dana. Na 8. mart Euribor je iznosio 2,94 i tada se opasno približio "crvenoj granici".

Dan poslije je pao na 2,92, a onda i na 2,64 koliko je vrijedio 16. marta. U svakom slučaju vidjeli smo silaznu putanju, piše "Blic".

I FED, i Evropska centralna banka i NBS nastavile su da povećavaju ključne kamate. Strah od inflacije i dalje postoji. Američke Federalne rezerve o novim kamatama odlučuju u utorak i srijedu (21. i 22. marta).

ECB prethodno je povećala tri ključne kamatne stope za 50 baznih poena, što će nedvosmisleno dovesti do povećanja Euribora, pa samim tim i svih kredita indeksiranim u evrima. Praktično ova odluka ECB podići će rate za tih 0,5 odsto, što za nekog ko ima stambeni kredit znači povećanje rate samo od ove odluke između 15 i 35 evra.

Tako na primjer, ako je neko uzeo kredit od 50.000 evra na 20 godina, sa kamatom od 3,5 odsto, vezanu za šestomjesečni Euribor, i to prošle godine, njemu je rata iznosila oko 276 evra. Ako uzmemo u obzir da se rate sa šestomjesečnim Euriborom usklađuju dva puta godišnje, u julu i decembru, i uračunamo skok Euribora, on od jula ratu plaća mjesečnu ratu 296, a od 1. januara kada su se posljednji put uskladile plaća oko 360 evra.

Da se radi o kreditu vezanom za 3M Euribor, nakon skoka rate u julu, njima je sljedovala i jedna u septembru, nakon koje su ratu plaćali 337 evra. Onima kojima je kredit vezan za 3M Euribor, stiže povećanje i 31. marta.

Ipak, nekima je rata skočila i više. Kako priča sagovornica, G. Ž. koja je uzela kredit na 80.000 evra početkom 2022. godine, sa pomenutom kamatom od 3,5 odsto, i rokom otplate od 25 godina, u početku joj je rata iznosila 390,3 evra, navodi "Blic".

"Rata na kredit mi je pre nove godine iznosila nekih 410 evra, da bi se poslije prvog januara ona podigla na čak 519, što je 109 evra više nego u julu. Ej, za 6 mjeseci 109 evra. Morala sam da riješim stambeno pitanje, ali ako se ovako nastavi, ne znam šta ću", istakla je sagovornica.

Nakon odluke ECB pre ove, njena rata je viša za oko petnaest do dvadeset evra, a nakon ove će joj dodatno povećati ratu 31. marta.

Iako znaci da će se sa hajkom na inflaciju nastaviti stižu sa svih strana, sa jučerašnjom vanrednom sjednicom ECB postavlja se pitanje da li su i koliko aktuelna dešavanja u finansijskom svijetu uticala na promjenu strategije.

O tome je pričao Zoran Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, koji je istakao da ti događaji ipak neće značajno prodrmati evrozonu.

"Vidjeli smo da ne može da utiče na nju jer je ECB ipak juče podigla kamatne stope za tih očekivanih 0,50 odsto, dakle, ništa nije bilo blaže. Nije bilo nikakve reakcije u odnosu na događaje sa Kredi Svis, koja je u Evropi, a ni na američke banke", kaže Grubišić.

Povećanje opreza i regulativa

Obuzdavanje inflacije će i dalje ostati primaran cilj kojima se upravljaju rukovodeći u Evropskoj centralnoj banci.

"Nastaviće da gledaju inflaciju, šalju takav signal. Ovo je bila intervencija Švajcarske nacionalne banke za Kredi Svis i ECB nema ništa sa tim. Ona za svoje velike centralne banke i to ove najjače Dojče bank, Paribas BNP i Sosijete ženeral kaže da je sve u redu i to za sada stvarno djeluje tako", rekao je Grubišić.

Sa kolapsom ozbilnjih bankarskih sistema može biti u vezi negativni rast šestomjesečnog Euribora prethodnih dana, čija je vrijednost 14. marta bila 3,035 odsto. Ovo je prvi put da ovaj parametar padne toliko u jednom danu. Zatim je Euribor iznenađujuće nastavio da pada u naredna dva dana i 17. marta je iznosio 2,482 odsto. Iako prva asocijacija na to logično može biti mogućnost nižih rata za kredit, to se neće desiti sad, jer su centralne banke odlučne u nastavljanju oštre monetarne politike.

Grubišić navodi da jedino do čega će sigurno doći jeste povećanje opreza i praćenja aktivnosti banaka i da je inflacija njihov primarni problem.

"Oštrija će biti regulativa tih velikih banaka evrozone da se vidi na vrijeme da li se pojavljuje problem jer to je uloga ECB, ali nemamo najave da će to uticati na kamatne stope jer se tu gleda inflacija", zaključuje profesor.

Rast rata za kredit

Zvanična odluka ECB-a je povećanje tri ključne kamatne stope za dodatnih 50 baznih poena. Nova kamatna stopa glavne operacije refinansiranja biće 3,5 odsto, stopa na marginalne kreditne olakšice 3,75 odsto, a stopa na depozitne olakšice biti tri procenta. Ovo stupa na snagu od 22. marta.

Stručnjaci su saglasni da će se ovakvi udari na inflaciju kroz kamatne stope nastaviti jer se ona još nije ohladila. To će najprije osjetiti građani koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom u evrima jer će njihova rata porasti shodno uvećanju Euribora.

Euribor, odnosno indeks po kojem banke međusobno pozajmljuju novac, usklađuje se po određenim datumima, na primjer, šestomjesečni se usklađuje 30. juna i 31. decembra. Tek poslije toga će biti poznato za koliko procenata će porasti krediti, ali kako Grubišić kaže: "sve zavisi od poslovne politike banke".

"Uvijek oko dva procenta viša kamatna stopa u dinarima nego u evrima, što se i sad dešava", okvirno je dodao Grubišić.

Trenutno šestomjesečni euribor iznosi 3,13 odsto, dok je na početku mjeseca iznosio 3,31 odsto. Na početku godine je još niži sa vrijednošću od 2,73.

Njegove vrijednosti se objavljuju svakoga dana u 11 časova prije podne. Objavljuje ih "Tomson Reuters", a nadgleda Evropska bankarska federacija. Ima ih više, a najpoznatiji su tromjesečni, šestomjesečni i dvanaestomjesečni.