"Izvukli smo maksimum koji smo mogli, posebno po pitanjima koja su važna za životni standard građana koji žive u regionu zapadnog Balkana. Izvoz regiona značajno se povećao posljednjih godina, ali su ekonomije regiona i dalje slabo integrisane u svjetsku trgovinu. Veće prisustvo američkog kapitala na ovim prostorima pružiće priliku da se to promijeni", kazao je Mali u intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz".

On je dodao da Amerikanci sa sobom donose i standarde koji su ponekad važni isto koliko i sama investicija.

"Recimo, projekti Međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC) moraju proći stroge finansijske, ekološke i socijalne analize uticaja kako bi se obezbedilo da ispunjavaju međunarodno priznate standarde", kazao je srpski ministar.

On je istakao da će ekonomska normalizacija odnosa Beograda i Prištine doprinijeti i zemljama u regionu, koje će tako imati stabilno okruženje, što je bitno za svaku ekonomiju.

"Za 'mini Šengen', možda i najznačajniju tačku iz ovog sporazuma, bitno je da je Priština pristala da bude dio inicijative. I to je konkretna korist ovog sporazuma", dodao je Mali.

Na pitanje, koje bi bile ključne prednosti stvaranja jedne takve unije kakva je "mini Šengen", on je odgovorio:

"Možete li da zamislite šta bi značilo za svijet i svjetsku trgovinu jedno tržište od skoro 20 miliona stanovnika, gdje su ujednačeni uslovi poslovanja, uklonjene birokratske prepreke za lakši prelazak preko granice, gdje građani prelaze granicu na osnovu svoje lične karte i gdje je lakša fluktuacija radne snage?".

Takvo tržište, kako je naveo, poželjno je i za buduće investitore koji na svoja ulaganja gledaju strateški.

"Oni danas žele da pokriju čitave regione i regije tamo gdje dolaze, a ne da dođu i stacioniraju se u jednom gradu na Balkanu. Američka Medunarodna razvojna finansijska korporacija, koja je otvorila kancelariju u Beogradu, dokaz vam je toga", kaže Siniša Mali.

Napominje i da je lično uvjeren da će "mali Šengen" pomoći da se zadrže mladi ljudi.

"Tržište rada će biti šire i sveobuhvatnije, zajedničke radne dozvole će se lakše izdavati. Priznavanje kvalifikacija i diploma, bez dodatnih procedura, obezbediće veću mogućnost kretanja radne snage, što će poboljšati dostupnost radne snage", objašnjava srpski ministar.

Na konstataciju "Avaza" da je, i pored svih koristi, ideja o "mini Šengenu" kod određenih političara u zemljama regiona naišla na veliki otpor i da oni kao najčešći argument pominju to da bi Srbija kao najveća država uspostavila i ekonomsku i političku dominaciju u regionu na štetu ostalih, Mali kaže da će, iako Srbija jeste najveći izvoznik, od "mini Šengena" koristi imati sve zemlje.

"Neke analize govore da bi veća ekonomska integracija regiona dovela povećanju regionalnog BDP-a na godišnjem nivou od 1 odsto, a možda čak i više... Vjerujem da je svima jasno da samo dalja, snažnija, konkretnija ekonomska i trgovinska integracija regiona zapadnog Balkana može da omogući i olakša prelazak na model ubrzanog i održivog rasta naših ekonomija", istakao je Mali.

Na pitanje sarajevskog lista da li vjeruje da će "mini Šengen", sada kada je dobio veće šanse da zaživi, u skorašnje vrijeme postati realnost zapadnog Balkana, Mali je odgovorio da u to apsolutno vjeruje.

"Da, apsolutno vjerujem u to da će 'mini Šengen' postati realnost zapadnog Balkana na ovaj ili na onaj način, i to u bliskoj budućnosti", kaže Mali.

"Naše privrede su umnogome komplementarne i to vuče korijene još iz perioda socijalizma i bivše SFRJ. Zašto ne bismo to iskoristili? Takođe, naša zemlja je posvećena unapređenju regionalne saradnje, procesu pomirenja. Od nas i Evropa očekuje da damo svoj doprinos smanjenju napetosti, jačanju regionalne stabilnosti, integracijama, a finalni rezultat su prakticni benefiti za naše gradane i naše ekonomije", rekao je Mali.

Uvođenje evropskih standarda kroz različite regionalne inicijative nije samo cilj, već je, kako je istakao, put kako bi naši građani osjetili konkretnu dobrobit.

Na pitanje o mjerama koje je Srbija preduzela u saniranju štete izazvane pandemijom virusa korona i kakva su njegova očekivanja, Mali je podsjetio da se Srbija sa paketom mjera od oko 5,8 milijardi evra svrstala među najizdašnije vlade u Evropi u odnosu na veličinu svoje ekonomije.

"Taj ekonomski paket čini 12,5 odsto našeg BDP-a. Sprečili smo otpuštanja radnika, a garantnim šemama, osmišljenim u saradnji sa komercijalnim bankama i državnim Fondom za razvoj, pomogli smo preduzecima da prebrode ovaj težak period. Davali smo pet plata za više od milion zaposlenih u Srbiji, kao i jednokratnu pomoć od 100 evra za sve građane. Privrednici kažu da smo ih bukvalno spasili", naglasio je srpski ministar.

Mali je dodao da zato u Vladi Srbije očekuju da na kraju godine Srbija bude među tri zemlje u Evropi sa najboljim rezultatima kada je riječ o privrednom rastu.

"Vjerujemo da možemo da budemo na nuli, što je u uslovima najveće ekonomske krize na svijetu ogroman uspjeh", zaključio je srpski ministar finansija.