On je rekao da se na planu prevazilaženja situacije usljed virusa korona već počelo sa realizovanjem akcionog plana dogovorenog na sastanku predstavnika banaka i Vlade Srpske, te da je bankarski sektor u cijelosti ispoštovao sve odluke koje je donijela republička Agencija za bankarstvo.

Kada je riječ o olakšicama za određene grupe klijenata koje su najpogođenije, Mekinjić je naveo da se to odnosi na odobravanje moratorijuma, uvođenje grejs perioda, produžavanje roka otplate, produžavanja krajnjeg roka dospijeća revolving kredita...

"Postoji i mjera dodatnog angažovanja likvidnih sredstava klijentima koji su pogođeni pandemijom. Ove olakšice od banaka do sada je zatražilo između 10 i 15 odsto pravnih lica, dok je fizičkih lica nešto manje ili oko pet odsto", rekao je Mekinjić za RTRS i dodao da se, kada je riječ o otplati kredita, očekuje da će priliv sredstava u banke, zbog ovih olakšica, u prvoj fazi biti manji od 20 do 30 odsto.

On je naglasio da će banke posredstvom olakšica i moratorijuma izaći u susret klijentima u trenutno najpogođenijim oblastima, poput transporta, komunikacija, hotelijerstva i ugostiteljskih usluga.

Mekinjić je istakao da Centralna banka BiH, prema svojoj nadležnosti, može da iskoristi instrument upravljanja obaveznom rezervom.

"U skladu sa svojim nadležnostima Centralna banka može da smanji stopu obavezne rezerve, čime se dobijaju dodatna rezervna likvidna sredstva iz kojih možemo dalje reagovati nakon što se završi ova kriza, jer nam u ovom momentu ta sredstva nisu prijeko potrebna", rekao je Mekinjić.

On je naveo da bi na taj način bilo oslobođeno oko 1,3 milijarde KM.

Mekinjić je na tom planu dodao da bankarski sektor BiH ima jedinstven stav, te da će Upravni odbor Udruženja banaka BiH tražiti da bude smanjen procenat obavezne rezerve.

"Tu inicijativu imamo i sa federalne strane, jer je to zajednički interes. Međutim, ne mogu da ulazim u poslovanje Centralne banke, ali bojim se da ćemo se baviti samo posljedicama ukoliko pravovremeno ne reagujemo", rekao je Mekinjić i napomenuo da su to likvidna rezervna sredstva za klijente koji su pogođeni krizom.

On je rekao da će druga inicijativa Upravnog odbora Udruženja banka BiH biti smanjenje negativne kamatne stope za sredstva preko obavezne rezerve.

"Svi učesnici bi trebalo da jednako snose teret krize. Pri tome prvenstveno mislim na Centralnu banku i na navedene mjere, te na smanjenje naknada Centralne banke koje ona naplaćuje od poslovnih banaka da bi im se olakšalo poslovanje. Treća stvar se odnosi na smanjenje naknada od Agencije za osiguranje depozita", naveo je Mekinjić.

On je napomenuo da se dodatna sredstva mogu osloboditi i ukoliko se hartije od vrijednosti isključe iz obračuna strukture obavezne rezerve Centralne banke, čime će se omogućiti dodatnih više od milijardu KM likvidnih sredstava.

"To su sve mjere koje su izvodljive i ne zadiru u zakonske mjere", rekao je Mekinjić.