Kako je objasnio, činjenica je da je trenutni program u zastoju od proljeća prošle godine, a da ističe u septembru naredne godine.

"Čini nam se da nema mnogo smisla sada se vratiti starom programu kada je krajnji rok kad program ističe relativno blizu. Tako da, ako bismo uspjeli da se usaglasimo o programu s vlastima na svim nivoima, izvjesnija je opcija da bismo se u ovom trenutku odlučili na pregovaranje o novom programu", rekao je Džuel.

Kako je objasnio, ako bismo krenuli u nove pregovore, razgovarali bismo o novom paketu reformi, i za to postoji više razloga.

"Kao što sam rekao, ako bismo i nastavili postojeći program, došli bismo u situaciju čak i ako bismo uspjeli dogovoriti šta ćemo dalje raditi, pred Odbor bismo došli praktično na samom isteku programa. To nema puno smisla. Ali ima i još jedan razlog koji je jako bitan. U međuvremenu su se značajno promijenile okolnosti. Prije tri godine situacija u zemlji je bila puno teža, i vlasti su imale istinsku potrebu da pozajme od nas. Sada su u mnogo boljoj finansijskoj poziciji", rekao je on.

Osim toga, kako je istekao, došlo je i do promjena reformskih prioriteta, tako da bi u eventualnom novom programu i to bilo posebno razmotreno.

"Ono što čujemo od naših sagovornika je da je trenutni program postavljen pomalo ambiciozno. Kažu nam da se pokušalo uraditi previše stvari u previše oblasti. Tako čujemo prijedloge u smislu da ako ćemo već imati novi program, više da ga fokusiramo na nekoliko kritičnih područja koja su nam svima bitna", kaže on.

Džuel naglašava da se najviše govori o reformi državnih preduzeća i o saniranju sistema zdravstvene zaštite.

"To je ono što nam se čini da oni žele staviti u fokus. Postoje i druge oblasti poput budžeta, bankarskog sektora, ali ove dvije stvari se definitivno najčešće spominju", naglasio je.

Na pitanje da li je za MMF prihvatljivo da se pregovara s trenutnim vlastima u tehničkom mandatu, Džuel kaže da je zvanična pozicija te organizacije da je potrebna nova vlast u skladu s izbornim rezultatima.

"S obzirom na to da RS ima novu vlast, to znači da nam treba novi Savjet ministara i nova Vlada FBiH. Bilo je nekih razgovora da li nastaviti s trenutnom tehničkom vlasti, ali ostaje problem šta će od toga moći biti implementirano. Jer čak i ako bismo znali da će tehničke vlasti ostati u nekom dužem periodu, parlament ne radi i pitanje je šta bi se moglo sprovesti od onoga što bi se eventualno i dogovorilo", rekao je Džuel.

Odgovarajući na pitanje šta bi MMF stavio u prvi plan kad su u pitanju naredne reforme, rekao je da je to pitanje razgovora sa vlastima u BiH.

"Pogledaćemo sve na čemu se radilo u proteklim programima i vidjećemo šta je od toga i dalje relevantno. Neke stvari smo završili, i to bi onda bilo konstatovano kao završetak. Od onog što je preostalo vidjeli bismo šta se može ubaciti u novi program, i u kojoj formi bismo ušli u to", kazao je on.

Goran Radivojac, profesor na banjalučkom Ekonomskom fakultetu, kaže za "Nezavisne" da reforme na kojima se radi s MMF-om imaju prije svega političku i socijalnu komponentu, pa onda ekonomsku, što kod domaćih vlasti izaziva određenu rezervisanost pri njihovom sprovođenju.

"U našim uslovima podrazumijevajući izborni ciklus svake dvije godine, nijedna vlast ne želi taj teret da prihvati na sebe, a reforme su po prirodi takve da se ne mogu strpati u taj period od dvije godine", kaže on.