Tako nešto njemački vozači još nikad nisu vidjeli – po 2,2 evra za litar benzina, a dizel još koji cent skuplji, iako je na njega porez niži. Cijena goriva je za građane Njemačke trenutno najjasniji pokazatelj rata u Ukrajini.

Jens Bojsen-Hogrefe iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila objašnjava da vlada velika nesigurnost po pitanju količine nafte na svjetskom tržištu u sljedećim danima ili sedmicama.

"To vodi tome da se liferanti pokrivaju visokim cijenama", kaže Jens Bojsen-Hogrefe.

No, u toj računici nešto se ne uklapa i to na štetu građana.

Svjetska cijena nafte je zaista eksplodirala do 137 dolara za barel tipa Brent, ali već duže od sedam dana ona pada – i trenutno je tek nešto viša nego prije početka rata.

Drugim riječima, dizel na pumpi bi trebalo da bude skuplji oko tri centa litru, ali on je još uvijek skuplji 55 centi, nego prije napada Rusije na Ukrajinu. Ko to trpa novac u džepove?

Mnogi tu ubiru svoje

Novac koji ostavljamo za gorivo odlazi na više strana: naftnom koncernu, isporučitelju, rafineriji, benzinskoj pumpi i naravno državi.

"Stvarna", dakle, proizvodna cijena goriva je jedva nešto preko polovine onoga što plaćamo.

U ostatku su sadržani transport, prerada, skladištenje, upravni i troškovi distribucije, a tu su i nameti koncernima za ugljen-dioksid - i naravno dobit naftnih kompanija.

Ali tu je i država koja ubire svoje: to čini gotovo svaka država, a u Njemačkoj je to zapravo fiksni iznos i iznosi 47,04 centi po litri dizela i 65,45 centi po litri benzina.

Dakle, te akcize država nije sada mijenjala, ali jeste zaradila više na osnovu poreza na dodatu vrijednost.

Bojsen-Hogrefe, međutim, ne vjeruje da u Berlinu otvaraju šampanjac jer je upitno ima li uopšte plusa ukupno gledano.

Ljudi zbog cijene goriva možda neće otići nekuda na izlet, a onda će otpasti i PDV koji bi država ubrala kad bi tamo otišli na večeru ili prenoćili u hotelu. A i porez na prihod od ugostitelja će biti manji.

Rafinerije su druga priča

A vlasnici benzinskih pumpi? One su u pravilu pod najmom, a dogovorena je relativno čvrsta marža koju ubire najmoprimac.

Upravnik pumpe ne može da očekuje da će vozači, srdititi zbog cijene goriva, još kod njega kupiti čokoladicu ili neku sitnicu – što je zapravo glavni izvor prihoda većine pumpi.

Drugim riječima, i njima u džepu ostaje manje, a ne više ako je cijena goriva tako visoka.

Onda dolazi ono što ubiru rafinerije – i tu smo već bliže odgovoru: Njemačka ne samo da uvozi svu svoju sirovu naftu koja joj treba, nego i 41 odsto dizela koji se troši. Zemlje proizvođači nafte se trude da tržištu ponude gotov, dakle skuplji proizvod.

"Naravno da visoku cijenu možemo zahvaliti gospodinu Putinu", kaže ekonomista iz Instituta "Lajbnic" Manuel Frondel.

"S Rusijom postoje dugoročni ugovori i po njima se sve isporuke plaćaju po cijeni kakve su određene tim ugovorima", dodaj.

No, i njemačke rafinerije ubiru svoje, smatra ekonomista Justus Haukap: "Bez konačnih činjenica ne bih ocjenjivao da li se već može govoriti o zloupotrebi tržišnog položaja koji imaju rafinerije", napisao je on na Tviteru.

Može biti da rafinerije gledaju da sada zarade više iz straha da uskoro dođe potpuna zabrana uvoza nafte i derivata iz Rusije.

To ćemo malo bolje pogledati...

Aleksander von Gersdorf, portparol interesne grupe Fuels&Energy kaže da se to već događa: "Naftne kompanije sukcesivno smanjuju uvoz nafte i dizela iz Rusije i to na sopstvenu inicijativu, bez sankcija", piše on, na upit DW.

Trenutno je tek negdje oko trećine dizela u Njemačkoj proizvedeno u Rusiji.

Gersdorf ponavlja staru tvrdnju da je cijena goriva još uvijek tako visoka zbog "geopolitičke nesigurnosti".

Justus Haukap nagađa da naftne kompanije u ovo doba visokih cijena ubrzano pune zalihe da budu spremne ako dođe do embarga.

Da li je to opravdan razlog da se prazne džepovi građana dok je barel nafte jeftiniji? U oči upada da to ne rade jedan ili dva lanca benzinskih pumpi, nego svi. Da li su se dogovorili? To bi bilo stvaranje kartela i najstrože je zabranjeno, ali se teško dokazuje.

U svakom slučaju, njemačko Ministarstvo ekonomije je već naložilo Saveznom zavodu za zaštitu konkurencije da malo pogleda šta se zbiva .