Statističari su rekli da su vlasnici podnijeli 6,6 odsto više zahtjeva za stečaj nego u julu.

Lajbnicov institut za ekonomska istraživanja Hale (IVH) takođe pretpostavlja više bankrota, na osnovu najnovijih podataka, prenosi "dpa".

"Poslije dugog perioda niske nesolventnosti, sada je preokret", objasnio je prošle nedjelje istraživač IVH Štefen Miler.

Glavni razlozi su nagla poskupljenja, posebno energenata, i problemi u lancima snabdijevanja.

Međutim, nema naznaka talasa bankrota. Za šest mjeseci, okružni sudovi su prijavili 7.113 korporativnih insolventnosti, što je četiri odsto manje nego godinu dana ranije.

Sudovi vjerovatna potraživanja povjerilaca procjenjuju na nešto manje od 8,2 milijarde evra. U prvoj polovini 2021. bila su znatno veća, oko 31,8 milijardi evra jer je bilo više krupnih slučajeva.

Da spriječi talas bankrota kao posljedicu pandemije, država je privremeno suspendovala obavezu podnošenja zahtjeva za stečaj u slučaju prezaduženosti ili nelikvidnosti.

Od 1. maja ove godine ponovo se primjenjuje u potpunosti obaveza podnošenja zahtjeva za stečaj. Izuzeci su napravljeni do 31. januara 2022. za preduzeća koja su pretrpjela štetu od nevremena i poplava prošlog ljeta. Prošle godine bilo je manje stečajeva preduzeća nego bilo kada od uvođenja propisa 1999.