Voće, povrće, kao i mnogi drugi proizvodi u Srpskoj od proizvođača do potrošača prolaze kroz “nekoliko ruku” i dok svako uzme svoj dio kolača, pojedina roba poskupi čak i 20 puta.
Odavno je poznato da u cijelom lancu hrane najviše zarade trgovci, najmanje proizvođači, dok ceh na kraju plaćaju potrošači koji su, primjera radi, proteklih dana za kilogram malina u pojedinim marketima trebali da izdvoje čak 71 KM, a otkupna cijena ovog voća ne prelazi četiri marke.
Da je u prodavnicama, ali i na pijacama sve neopravdano skupo, smatra i predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović. On je za “Glas” istakao da na ovaj problem, odnosno slobodno formiranje cijena u prodajnim objektima godinama ukazuju nadležnima, ali da, kako kaže, nema neke vajde.
“Prošle godine smo za kilogram jabuke dobili 0,40 KM. Tu istu jabuku danas u marketima prodaju i po tri marke. Mi nismo uspjeli da pokrijemo ni osnovne troškove, uzimajući u obzir silna poskupljanja, a trgovci kupe kajmak”, kazao je Dojčinović.
Dodao je da su otkupljivači dobro razradili posao napravivši paralelne firme da im se ne može ući u trag.
“Oni, između ostalog, imaju i firme koje se bave veleprodajom i sami formiraju cijene, zbog čega gube proizvođači i država. Uglavnom, roba od proizvođača do krajnjeg potrošača poskupi najmanje tri puta, a nerijetko i 20 puta više, kao što je nedavno bio slučaj sa malinama, kada je šaka ovog voća prodavana za devet maraka”, kazao je Dojčinović i dodao da kilogram jabuke kupljene od proizvođača za 0,90 KM u prodavnicama ne bi trebalo da prelazi 1,30 maraka.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Vilamet” Ivan Stojanović, koji zastupa malinare sa područja Bratunca, Milića i Srebrenice, istakao je da je, u najmanju ruku, bezobrazluk to što rade pojedini lanci u Srpskoj, gdje cijene bobičastog voća premašuju i one u Parizu i Londonu.
“Nije realno da cijena maline u marketima bude duplo viša nego otkupna”, rekao je Stojanović.
Sa istim problemima suočavaju se i povrtari kojima su vlaga i majske kiše nanijele ogromnu štetu, zbog čega nemaju šta da ponude tržištu.
“Onog trenutka kada smo izgubili direktan kontakt sa kupcem, nastao je problem”, rekao je predsjednik Udruženja povrtara Srpske Darko Ilić.
Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kazala je da krajnji potrošač sve plaća, kako cijene troškova, tako i zaradu trgovaca.
"Slobodno formiranje cijena dovelo je do toga da pojedini proizvodi poskupe i do 1.000 odsto. Došli smo u situaciju da će trgovci radije baciti određenu količinu proizvoda nego što će prodati po normalnoj cijeni”, rekla je Marićeva i dodala da su prodavci počeli sve da pakuju u kutijice, pa i nasječenu lubenicu, koje 100 grama dođe skuplje od kilograma.
Ekonomista Zoran Pavlović rekao je za “Glas Srpske” da trgovci nemaju nikakva ograničenja, osim onih koja je propisalo Ministarstvo trgovine i turizma u smislu maksimalne marže na neke artikle.
“Trgovac može da stavi da kilogram malina košta 100 maraka, niko mu ne brani ako ima onih koji hoće to da plate. Postoji mogućnost da se analizom troškova ustanovi koliko ko zarađuje i da na to plati porez”, kazao je Pavlović.
Inspektorat
U Inspektoratu Republike Srpske ističu da republička tržišna inspekcija svakodnevno kontroliše formiranje cijena osnovnih životnih namirnica, za koje je Uredbom o ograničavanju marži u prometu robe ograničen maksimalni iznos marže koji se može obračunati na nabavnu cijenu, poput soli, ulja, masti, mliječnih proizvoda.
Za sve ostale proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom uredbom, istakli su da se cijene formiraju u skladu sa ponudom i potražnjom na tržištu, odnosno riječ je o slobodnom formiranju cijena, kako je to i propisano Zakonom o regulisanju cijena.
