Prva neradna nedjelja donijela je za čak 21,8 odsto manji promet u maloprodaji u odnosu na posljednju nedjelju juna kada su prodavnice još radile po starom režimu.
To potvrđuju podaci iz sistema fiskalizacije, na upit o tome kako je zatvaranje prodavnica i šoping-centara uticalo na potrošnju, prenosi "seebiz".
Prošle nedjelje je tako pao i broj i iznos računa koji su izdati u maloprodaji, i u odnosu na prethodnu nedjelju, ali i u odnosu na prvu, prema tome i uporedivu nedjelju u julu prošle godine.
Prva julska nedjelja bila je prva u kojoj je počeo da se primjenjuje novi Zakon o trgovini i pravilo prema kojem prodavnice mogu da rade samo 16 nedjelja u godini, s tim da su ove godine tih 16 nedjelja imali u pola godine, pa su trgovci na Jadranu odlučili da ih iskoriste do kraja sezone radeći svaku nedjelju, dok je na kontinentu veliki broj radnji bio zatvoren, piše "Novi list".
Rezultat je bio ukupan promet u maloprodaji, bez motornih vozila, u iznosu od 29,9 miliona evra. U odnosu na prethodnu nedjelju (26. juna) to je smanjenje prometa od 8,37 miliona evra, odnosno 21,8 posto.
Uz to izdato je i oko 457 hiljada, odnosno gotovo 19 posto računa manje nego prethodne nedjelje. I sve to uz otvorenu većinu prodavnica na Jadranu.
Promet je pao i u odnosu na prvu julsku nedjelju prošle godine. Lani je u maloprodaji prve nedjelje u julu promet bio 35,8 miliona evra, pa je ove godine 5,86 miliona evra, odnosno 16,62 posto manji. I to uz cijene koje su ove godine u prosjeku 7,7 posto veće nego lani u isto vrijeme, s tim da su cijene hrane i pića u prosjeku više za 13,6 posto.
Smanjenje prometa u trgovini uticalo je i na ukupan promet koji je zabilježio sistem fiskalizacije u svim djelatnostima. Tako je po svim fiskalnim računima u nedjelju promet bio 86,9 miliona evra, što je 8,2 miliona evra, ili 8,6 posto manje nego nedjelju dana prije.
Manjak je stvoren u maloprodaji, dok su ostale djelatnosti zabilježile i nešto veći promet.
U odnosu na prvu nedjelju u julu prošle godine vrijednost svih fiskalnih računa manja je za 1,15 miliona evra, odnosno 1,4 odsto.
Budući da su porasle i cijene usluga, u ugostiteljstvu i smještaju, nadoknađena je većina gubitka u prometu u maloprodaji u odnosu na prošlu godinu.
S obzirom na to da je riječ o prvoj neradnoj nedjelji, koja je i dalje bila radna na Jadranu, teško je reći kakav će zaista biti uticaj na potrošnju, a time i ekonomiju.
Pad prometa vjerovatno bi bio i veći da prodavnice na Jadranu nisu radile, ali tek će podaci za nekoliko nedjelja pokazati hoće li se nedjeljni šoping premjestiti u neke druge dane ili će zatvaranje prodavnica nedjeljom promijeniti kupovne navike Hrvata i smanjiti iznos koji potroše u radnjama samo zato što su one otvorene.
