U toku je berba duvana, ratarske kulture koju poljoprivrednici siju u Sremu, Banatu i na sjeveru Bačke.
Jedan od većih proizvođača duvana „virdžinija” Miroslav Obrovac iz Hrtkovaca na području opštine Ruma ima duvana na 34 hektara. Do sada je zajedno sa 15 sezonskih radnika uspio da obere duvan s polovine oranica, a do kraja oktobra očekuje da će završiti ovogodišnji posao.
- Prinosom nisam baš najzadovoljniji, ali jesam kvalitetom. Po mojim procjenama, duvan će ove godine ići u prvu klasu. Počeo sam da ga sijem 2008. godine i evo sve do sada nisam odustajao. Otkup i preradu radi fabrika u Senti, ozbiljna kompanija koja me prati u svemu, daje savjete, obezbjeđuje repromaterijal i dobro plaća rod - kaže Obrovac.
Po njegovim riječima u Hrtkovcima ima još poljoprivrednika koji se bave uzgojem duvanom na površinama od 25 do 35 hektara.
Prema podacima Uprave za duvan, lane je duvan virdžinija zauzimao površinu od 3.886 hektara, a „berlej” je bio posijan na svega 53 hektara.
Najveći domaći otkupljivač, ove godine plaća ratarima 600 dinara za kilogram duvana prve klase. To je viša cijena u odnosu na lane i to za 30 odsto. Više novca nego prošle godine ratari će dobiti i za niže klase duvana kako bi imali računicu da i takav duvan beru, suše i predaju na otkup.
- Do sada je rod skinut s više od 30 odsto površina, a u narednom periodu, sve do oktobra berači će biti na njivama kada će početi i ugovaranje s kooperantima za novu sjetvu. Ova godina je jedna od najboljih u proteklih deset godina gledajući kvalitet novog roda, dok će prinosi biti na nivou planiranih, dvije tone po hektaru - kazao je menadžer proizvodnje u ovoj kompaniji, Milan Bjelivuk.
Godina je, kako je on naveo, za duvan bila loša premda je to toploljubiva biljka, koji zahtijeva duge i sunčane dane, ali ne vrele i sušne. Tokom maja i juna bilo je padavina iznad prosjeka, potom su uslijedile visoke temperature i suša u prvoj polovini jula, zatim su stigle i dvije snažne oluje praćene ledom u drugoj polovini jula, ali su kooperanti uspjeli da primjene agrotehničke mjere.
On naglašava da za duvan kažu da se može saditi tamo gdje ništa ne uspijava.
- Ipak, kao svaka kultura zahtijeva primjenu savremene agrotehnike od oranja, pripreme zemljišta, đubrenje, prizvodnju rasada, do sušenja, sortiranja i pakovanja. Zemljišta koja mu odgovaraju moraju biti nađubrena, dobre strukture zbog pravilnog razvoja korena, PH vrijednosti oko 6,5. U troškovima proizvodnje čak 40 odsto čine troškovi za ljudski rad - istakao je Bjelivuk.
Sjetva duvana je, kako kaže Bjelivuk, samo jedan segment troška proizvodnje jer podrazumijeva i troškove proizvodnje rasada.
- Po hektaru je potrebno uložiti oko 8.000 evra za duvan virdžinija, dok za duvan tipa berlej treba manje para pošto se on suši na prirodan način bez upotrebe energenata - rekao je Bjelivuk.
Prošle godine u Srbiji duvana tipa „virdžinija” otkupljeno je 5.374 tone.
- Jedina smo inostrana kompanija koja ugovara proizvodnju i otkupljuje domaći duvan u Srbiji. Površine su se iz godine u godinu samo povećavale i sada pokriva više od 60 odsto rasađenih površina - kaže on.
Po njegovim riječima, mladi bi mogli da se bave uzgojem duvanom prvenstveno zato što imaju sigurnog kupca.
- Početna ulaganja jesu velika, ali su krediti za opremu višegodišnji, što olakšava početak. Svaki proizvođač uz praćenje savjeta agronomske službe i primenom svih agronomskih mera na vreme i kako je potrebno, može očekivati solidan i održiv prihod - ističe Bjelivuk.
(kurir.rs/Dnevnik, Foto: KurirTV)
