Pašalić je rekao novinarima prilikom obilaska plastenika poljoprivrednog gazdinstva Draška Bašića iz Poljoprivredne zadruge "Plodovi Slatine" iz Gornjih Kadinjana, opština Laktaši, da je zadruga dobar način organizacije ovdašnjih povrtlara i da je resorno ministarstvo pomoglo putem IFAD-a programa.

"Obezbijeđeno je oko 80.000 KM za nabavku plastenika, ambalaže, za marekting, a isto toliko novca su obezbijedili lokalna zajednica i proizvođači. Prvi put u poljoprivrednim apotekama imamo plasman sadnice paradajza i paprike, a to su ovdašnji proizvodi i krajnji cilj je da pomognemo proizvođačima da plasiraju prepoznatljivi slatinski paradajz", naveo je Pašalić.

On je dodao da postoji interes kod još većeg broja lica da pristupe ovoj zadruzi, a da će Ministarstvo pomagati i redovnim premijama koje imaju povrtlari.

Pašalić je podsjetio da je iznos za kapitalne investicije u poljoprivredi, koje Vlada Srpske ulaže, oko 17 miliona KM, a da proizvođači još izdvajaju više od 40 miliona KM.

On je dodao da Ministarstvo nastoji da premija bude manja za one vrste gdje je cijena viša, a veće premije tamo gdje je došlo do pada tržišnih cijena kako bi proizvođačima bio kompenzovan gubitak.

Prema njegovim riječima, proljećna sjetva u Srpskoj se odvija u zavisnosti od regije.

"U Semberiji je manje-više sjetva kukuruza završena, a krenula je i sjetva soje. U Krajini, Lijevče polju, zavisno od parcela, sjetva kukuruza je u toku. Sjetva je bila prekidana padavinama, a pred nama je fino vrijeme i biće završena kako treba, još smo u agro-rokovima", dodao je Pašalić.

Načelnik opštine Laktaši Miroslav Bojić rekao je da u opštinskom budžetu postoje redovna sredstva za podsticaje poljoprivrednim proizvođačima i da u posljednje dvije-tri godine opština podstiče poljoprivredne proizvođače iz svih oblasti.

"Mi smo poljoprivredna opština i usmjerenje nam je na podršci poljoprivrednicima i imamo odličnu saradnju sa resornim ministarsvom. Ove godine je na raspolaganju oko 250.000 KM direktnih podsticajnih sredstava", naveo je Bojić.

On je dodao da su tu i određena namjenska sredstava, kao što je 230.000 na godišnjem nivou od pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište, a koja se usmjeravaju za podršku poljoprivredi.

Draško Bašić, koji je i direktor zadruge "Plodovi Slatine", rekao je da je ove godine prvi put počela proizvodnja rasada koji je napravljen od hibrida paprike, paradajza i krastavca koji će na tržište biti plasirani putem poljoprivrednih apoteka sa kojima ova zadruga ima dogovor.

On je naveo da je u planu je širenje zadruge, kao i izgradnja objekta za preradu i pakovanje paradajza.

"Samo podneblje, pošto nemamo jednog od glavnih štetnika paradajza, znači i znatno redukovan broj tretmana paradajza na minimum, a nalazimo se na brežuljkastom terenu pa su plastenici postavljeni tako da je povećano provjetravanje, što smanjuje broj bolesti", naglasio je Bašić.

On je rekao da je u planu i brendiranje i zaštita slatinskog paradajza jer je "zdrav, dobar i ukusan proizvod".