Poslodavci najveći problem vide u pravilima po kojima inspekcija mora da radi jer, kažu, sistem kontrole onima koji rade po zakonu, do sada i nije bio saveznik. Tvrde da se njihovi, i podaci do kojih inspekcija dolazi na terenu, drastično razlikuju.

"Po našim podacima sa terena, imamo veliki broj radnika  na crno, radnika prijavljenih na dva, na četiri sata, minimalnih prijavljenih plata na 400 maraka. Mislim da aktivnosti Inspektorata u budućem periodu moraju biti značajno bolje nego što su bile do sada", rekao Saša Trivić, Unija udruženja poslodavaca RS.

Planiranim izmjenama Zakona o inspektoratu trebalo bi da se stane u kraj dvostrukim kontrolama sa lokalnog i republičkog nivoa, i da se riješi problem manjka inspektora u pojedinim oblastima. Iz Inspektorata poručuju da rade isključivo po važećim zakonima. Prošle godine su, zbog rada na crno, poslodavce kaznili sa oko 300 hiljada maraka. Oni se nerijetko žale sudovima, a sve što se poslije toga dešava, tvrde u Inspektoratu, ima veze isključivo sa pravosuđem.

"Nisu rijetki slučajevi da poslodavci traže sudsko odlučivanje o izečenoj kazni. U toku postupka sudovi potvrde da je poslodavac prekršio zakon i angažovao radnika „na crno“ ali često izriču samo uslovnu presudu. Bilo je čak i slučajeva gdje okrivljenog oslobađaju troškova prekršajnog postupka, te isti padaju na teret budžetskih sredstava", kažu u Inspektoratu.

Bez ikakvog statusa su najčešće ugostitelji, trgovci, građevinari i radnici u uslužnim djelatnostima. Preciznih podataka o broju radnika na crno u Republici Srpskoj nema, a procjena međunarodnih finanasijskih institucija je da je trećina prihoda od BDP-a u BiH u sivoj zoni, kažu u Savezu sindikata. 

Tvrde da se problem neće riješiti donošenjem novih zakona, ako se oni u praksi ne budu primjenjivali.

"Nijedan privredni subjekat nije zatvoren zato što zapošljava radnike na crno. Znači, naš ključni problem je, ne toliko loši zakoni, nego neprimjenjivanje zakona i vrlo stimulativne kazne. Vi ste stimulisani da zapošljavate radnika na crno, jer je isplativije dati pet ili dvije hiljade, i držati radnika na crno, jer je on mnogo jeftiniji nego da ga zaposlite legalno", kaže Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS.

Rad na crno kažnjava se kaznama od pet do 20 hiljada maraka. Najavljenim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske, predviđeno je da  poslodavac koji bude uhvaćen u pokušaju prevare sistema, osim novčanom, bude sankcionisan i kaznom zatvora.