Gasna kriza u Evropi u posljednjih nekoliko mjeseci dominira u medijima, ali to nije pokolebalo Njemačku u namjeri da do kraja ove godine stavi katanac na polovinu svojih nuklearnih kapaciteta i ubrza plan za gašenje elektrana na ugalj do 2030.
Njemačka bi, prema planu, trebalo da zatvori prije kraja 2021. tri nuklearne elektrane - Gronde, Gundremingen C i Brokdorf. U zemlji će ostati aktivna tri reaktora, koji će biti ''penzionisani'' do kraja sljedeće godine.
Za energetsku bezbjednost Njemačke, to bi mogla da bude katastrofa, ocjenjuje specijalizovani energetski portal oilprice.com.
Opredjeljenost Njemačke da ozeleni nacionalnu energetsku mrežu je plemenita, ali je ovo izgleda najgori mogući trenutak za to, jer će isključenje tri nuklearne elektrane sa mreže biti dodatni teret za nacionalnu elektorprivredu da odgovori potrebama privrede i rastu potražnje za strujom u 2022, naročito u zimskim mjesecima, navodi se u analizi.
Pored toga, usljed nedostatka gasa, cijene tog energenta za isporuku u januaru su ove nedjelje oborile rekord svih vremena od preko 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara, što je, logično, dovelo do oštrog skoka cijene struje za krajnje potrošače, dodaje se u tekstu.
Ipak, rastuće cijene električne energije i prirodnog gasa nisu odvratile Njemačku od njenih zelenih ambicija, a to bi moglo da ima veće posljedice nego što mnogi misle, smatra autorka teksta DŽulijen Gajger.
Značaj uglja i nuklearne energije, od koje Njemačka sada ''diže ruke'', porastao je ove godine, stekavši veći udio u ukupnom energetskog miksu zemlje nego 2020, a jedan od glavnih razloga je manja brzina vetra i rast potražnje, saopštilo je Udruženje njemačke industrije za energiju i vode, BDEW.
Ugalj i nuklearna energija činili su 40 odsto ukupnog energetskog miksa u 2021, dok je udio obnovljivih izvora energije pao na 41 procenat.
Njemačke vlasti su 2011. godine naložile momentalno zatvaranje osam od 17 reaktora nakon katastrofe u Fukušimi i višegodiših antinuklearnih protesta. Vlada u Berlinu je tada obećala da će ukinuti nuklearne elektrane do 2022. godine.
Što se tiče uglja, vlasti njemačkih saveznih država su se dogovorile da postepeno izbace ugalj iz upotrebe do 2030. godine, što je ranije u odnosu prethodni plan kada je rok bio do 2038.
Sama ova dva poteza dovode Njemačku, koja nema dovoljno energije, u nesiguran položaj. Ali, to nije sve.
Ova zemlja takođe namjerava da izbaci i prirodni gas iz upotrebe, pri čemu je u planu da se do 2040. godine prekine proizvodnja električne energije iz gasa. Trenutno se polovina svih njemačkih domaćinstava grije na prirodni gas.
Do 2026. godine, u Njemačkoj će stupiti na snagu zabrana ugradnje u nove stambene objekte grejne instalacije na bilo koju vrstu naftnih derivata u korist toplotnih pumpi koje će se snabijdevati strujom sa mreže.
To će biti ista ova mreža koja se trenutno bori da snabdje strujom građane, i ista mreža koja se trenutno oslanja sa 40 odsto na nuklearnu energiju i energiju na ugalj kojih će se odreći.
Nuklearna energija je služila kao prilično pouzdana dopuna za obnovljive izvore energije, zavisne od ćudljivosti vjetra i sunca, i čija je isprekidanost u snabdijevanju ove godine izašla na vidjelo više nego ikada, zaključuje se u analizi portala oilprice.com.
