Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prvom polugodištu na tržište BiH stigli su proizvodi u vrijednosti većoj od 20,7 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz bio težak oko 19,7 miliona KM. Kako dodaju, najviše sladoleda je uvezeno iz Hrvatske i to u vrijednosti nešto većoj od 10,4 miliona maraka.

"Osim iz Hrvatske, sladoled se u BiH najviše uvozio iz Srbije, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Poljske i Slovenije. Među državama iz kojih uvozimo ledene proizvode su i Rumunija i Turska", istakli su u UIO BiH.

Sudeći po podacima UIO, uočljivo je da je na domaće tržište u ovoj godini uvezeno manje sladoleda nego lani, ali je, s obzirom na veće cijene ovih proizvoda, vrijednost uvoza veća za milion KM.

Naglasili da su stanovnici BiH tokom šest mjeseci 2021. godine konzumirali 4,2 miliona kilograma sladoleda, dok je u ovom polugodištu stiglo oko 4,09 miliona kilograma. Podaci UIO pokazuju još i da BiH tokom ove godine nije izvezla ni gram sladoleda.

Potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je za “Glas Srpske” da u BiH nema proizvodnje pa tako ni izvoza industrijskog sladoleda. Pojasnio je da je to zato što ulazak u ovu granu privrede nije nimalo jednostavan, jer su početna ulaganja izuzetno visoka.

"Da bi proizvodnja sladoleda bila isplativa, mora postojati tržište, a tržište BiH je malo. S druge strane, ulazak na tržište drugih zemalja je problematično", rekao je Trivić. Objasnio je da tržište Srbije, Hrvatske, Slovenije drži “Ledo”, koji je vlasnik i “Frikoma”. Dodao je da je u ranijem periodu u BiH bilo nekoliko pokušaja pokretanja proizvodnje industrijskog sladoleda, ali da su se neslavno završili.

"Kada je bilo pokušaja da neke lokalne kompanije krenu u taj biznis, “Ledo” je kupovao te kompanije. Veliki igrači moraju držati proizvodnju sladoleda, a tu nažalost “mali” ne mogu da pariraju", kazao je Trivić.

Portparol Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević kazao je da domaća proizvodnja industrijskog sladoleda ne postoji, ali zbog toga postoje mnoge zanatske, odnosno poslastičarske radnje koje proizvode ovu ledenu poslasticu.

"Radi se o proizvodnji u kojoj je oprema izuzetno skupa, prvenstveno se misli na kamione-hladnjače te rashladne vitrine i frižidere. Osim toga, u ovoj branši skup je i marketing te distribucija pa se mi kao malo tržište oslanjamo na uvoz sladoleda, prvenstveno zemalja iz okruženja", rekao je Blagojević.

Kada bi se pojedine firme i upustile u ovu vrstu proizvodnje, kako kaže Blagojević, zbog malog tržišta morale bi da se okrenu izvozu.

"U tom slučaju u proizvodnji bi morali učestvovati i neki drugi srodni proizvodi, a ne samo sladoled!, kazao je Blagojević.

Potrošači

U Udruženju za zaštitu potrošača “Priroda” iz Bratunca kažu da je potrebno stvoriti prilike da imamo više izvoza nego uvoza sladoleda.

"Postoje razne kampanje u BiH koje glase da je naše bolje i da kupujemo domaće. Međutim, uvozni lobi potrošačima nameće stranu robu. Sigurno je da bi vjerovatno svi kupovali domaće da tržište nije preplavljeno stranom robom, koja je nerijetko sumnjivog kvaliteta", kazala je Željana Pjevalica iz ovog udruženja.