Višković je istakao da je Vlada sufinansira sa 30 odsto, a da nabavka traktora može da bude 50 odsto jeftinija od nabavne cijene.

"Ponosan sam na činjenicu da u našoj poljoprivrednoj proizvodnji toliko ima ljudi koji su mogli da izdvoje ta sredstva", rekao je Višković za RTRS.

On je napomenuo da je za četiri godine prošlog mandata ukupno nabavljeno 1.000 traktora, a da su do sada na javni poziv aplicirali i za nabavku oko 2.000 priključnih mašina, oko 30 novih objekata.

Premijer je ukazao da se domaća proizvodnja mora zaštiti, te da će Republika Srpska i njene institucije tražiti u Savjetu ministara da se kontroliše uvoz i da se poljoprivrednik zaštiti od nekontrolisanog uvoza.

Višković je rekao da su sa Evropskom komisijom koncipirali uredbu vezanu za energetski siromašne kupce gdje očekuju da bude obuhvaćeno od 50.000 do 60.000 domaćinstava u Republici Srpskoj koji će dobiti određena sredstva za nabavku energenta za grijanje.

"Slobodan je izbor šta će ko uzeti, ta novčana sredstva biće jednokratna i naša procjena da će biti iznad 200 evra po domaćinstvu", rekao je Višković.

Nastavljamo ono što smo radili protekle četiri godine

Višković je rekao da je Vlada u prvih 100 dana rada nastavila sve ono što je radila u protekle četiri godine, a ključni prioriteti su joj ekonomija, digitalizacija, javna preduzeća, zdravstvo i socijalna davanja i demografija.

Višković je rekao da je 100 dana Vlade malo da se uradi nešto, ali kada se radi četiri godina, onda je to samo nastavak.

"Sve što smo radili u protekle četiri godine nastavljamo i dalje, malo smo modifikovali neke naše glavne principe rada i svrstali ih u pet kategorija - ekonomija, digitalizacija, javna preduzeća, zdravstvo i socijalna davanja i demografija. Na osnovu tih pet ključnih prioriteta uređan je akcioni plan prema kojem sada radimo", rekao je Višković.

U septembtu otvaranje bolnice u Doboju

Višković je rekao da se u septembru očekuje zvanično otvaranje bolnice u Doboju prema sistemu ključ u ruke, kao i da je za bolnicu u Trebinju izvođaču radova uplaćena prva rata i očekuje da radovi započnu veoma brzo.

On je naveo za RTRS da se radi rekonstrukcija, odnosno dogradnja bolnice u Zvorniku i da to ide svojim tokom, te podsjetio i na investiciju od oko 200 miliona u Univerzitetskom kliničkom centru Srpske, koja je u toku.

Višković je napomenuo da su obezbijeđena sredstva za nabavku prenatalnih testova, kao i HPV vakcina, te ocijenio da ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić sada već četiri godine i sto dana uspješno vodi poslove i realizuje planove na tom polju.

On je ukazao da uprkos izazovima, budući da se zbog rusko-ukrajinskog sukoba indirektno trpi šteta, budžet stoji stabilno, kao i da Republika Srpska nema problema sa likvidnošću niti sa izvršavanjem svojih obaveza.

Višković je rekao da su u proteklih 100 dana rada Vlade, odnosno od početka godine povećali penzije, boračka i socijalna davanja, plate radnicima u javnoj upravi i službama kojima su bile ispod prosječne, uveli plaćanje poreza i doprinosa na 750 KM koliko dobijaju porodice sa četvoro i više djece, obezbijedili besplatne studentske domove.

Završeni su, kaže, dugi pregovori sa kineskom Eksim bankom o finansiranju izgradnje Hidroelektrane "Dabar" u vrijednosti većoj od 250 miliona evra. Višković očekuje da počne gradnja, što će značajno poboljašti domaći elektroenergetski sistem.

On je podsjetio da su u tih 100 dana rada Vlade potpisani ugovori za dionicu Rača-Bijeljina, kao i da se očekuje i da kineski partneri brzo krenu gradnju auto-puta od Prijedora do Banjaluka, a pomenuo je i hidrocentrale u gornjem toku rijeke Drine, te izgradnju dionice auto-puta na Koridoru "Pet ce" kod Doboja.

"Jedino imamo nepokrivenu dionicu Doboj-Vukosavlje jer čekamo procedure EBRD-a, a sve ostalo je ugovoreno", rekao je Višković.

On je napomenuo da su zaključno sa februarom ove godine izvršili sve obaveze koje se odnose na podsticaje u poljoprivredi u prošloj godini.

Višković je istakao da povećanje plata i penzija nije dovoljno i da treba još, ali se pozvao i na podatke iz 2018. godine kada je prosječna plata bila je 857 KM a danas, četiri godine kasnije 1.257 KM, što je za 46 odsto više, dok su penzije povećane za 49,6 odsto.

Premijer je ukazao na činjenicu da Republika Srpska danas ima najveći broj zaposlenih od svog postojanja, na šta treba biti ponosan.

"Skoro nijedna vlada nikad nije išla na to da u istom momentu smanjuje poreske stope i povećava davanja, a mi smo to radili", rekao je Višković.

On je istakao da realni sektor, nova proizvodnja, kao i nova radna mjesta i zapošljavanja uvijek moraju biti na prvom mjestu.

Višković je zahvalio svim privrednicima u Srpskoj koji redovno izmiruju svoje obaveze i svojim radnicima daju redovno plate. "Oni su blago Republike Srpske, Vlada je njihov servis i posvećuje im posebnu pažnju", rekao je Višković.

On je podsjetio da je jedan priznati londonski časopis stavio Republiku Srpsku među deset najpoželjnijih mjesta za ulaganje, u konkurenciji 350 gradova i više od 150 regija širom Evrope.

"Republika Srpska u ovom momentu, ne samo u regionu, nego u Evropi ima najveće poreske olakšice i zato je u poziciji da ima najveći broj zaposlenih u istoriji svog postojanja", rekao je Višković.

On je naveo da je degutantna priča o prezaduženosti Republike Srpske, ali je ukazao i da neće sebi dozvoliti da kaže da svi dobro žive, jer problema ima i biće ih, ali se i rješavaju.

Višković je naveo da je bruto domaći proizvod imao prosječan rast u prošloj godini od tri i po odsto, da je u 2018. bio na niovu od 10 milijardi i 781 milion KM, a 2022. godine 14 milijardi i 239 miliona KM.

On je rekao da je za prošlu godinu javni dug bio 37,5 odsto BDP i manji je nego 2018. godine, dok je ukupan dug 2018. godine bio 48,4 odsto BDP a danas je 44,6 odsto.

"Meni ne pada na pamet da kažem nešto što ne može da se provjeri", rekao je Višković.

Spremnost da pomognemo u formiranju radne grupe za izradu zakona o medijima

Višković je izrazio spremnost da pomogne u formiranju radne grupe za izradu zakona o medijima u kojem bi bilo definisano ko su mediji, ko novinari i koja su njihova ovlaštenja.

"Tako ćemo zaštiti sve slobode i ljude koji rade svoj posao časno i pošteno", rekao je Višković i podsjetio da postojeći zakon koji dotiče tu oblast potiče iz 1994. godine.

Govoreći o Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, Višković je istakao da je predlagač tog zakona Ministarstvo pravde i da on ne predstavlja udar na slobodu medija niti bilo koju drugu slobodu.

"Cilj ovog zakona je preventiva da bi se uredila oblast korištenja savremenih tehnologija. Zašto niko nije pomenuo da u tom zakonu postoji uvedena nova glava koja kažnjava seksualno zlostavljanje, kao i glava koja kažnjava svakog ko emituje i objavljuje tuđe slike, video zapise i drugo", rekao je Višković za RTRS.

On je napomenuo da je zakon je u redovnoj proceduri, koja podrazumijeva javnu raspravu minimalno 60 dana i da svi zainteresovani subjekti mogu dati prijedloge i komentare koji će biti uvaženi ako idu u pravcu poboljšanja zakona.

Komentarišući najave da će uskoro biti predložen zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja u Republici Srpskoj, Višković je rekao da je njegov cilj da se formira registar u kojem će biti sve nevladine organizacije, te prijavljeno ko i od koga je dobio određen iznos novca i za šta je on namijenjen.

"Niko neće biti nazivan špijunom niti državnim neprijateljem, ali je neophodno urediti prostor privređivanja od sive zone", rekao je Višković.

Kada je riječ o odluci Vlade da prekine saradnju sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH, Višković je napomenuo da to nije namjera da se prekinu diplomatski odnosi sa te dvije zemlje, ali da Srpska ima pravo da sebe štiti.

"Ne možemo da dozvolimo da se neko do te mjera upliće u suverenitet zemlje, narušava odnose u njoj i da idu u pravcu da ugroze bezbjednost građana", rekao je Višković.

Komentarišući opoziciju u Srpskoj, Višković je najavu osnivanja nove stranke ocijenio kao još jedan debakl i potvrdu da je opozicija značajno narušena podjelama.

On očekuje i da će uskoro biti riješeno pitanje formiranja nove vlade Federacije BiH kako bi se zajedno posvetili projektima koji su u interesu građana oba entiteta.