Voćari moraju ići u korak sa tehnologijama i klimatskim promjenama, ali i potrebama tržišta. Ovo je glavna poruka stručnjaka voćarima koji su se okupili u Gradišci.
Novac od podsticaja treba da ulažu u podizanje protivgradnih mreža, i primjenu vodotopivih gnojiva. Zahvaljujujući sličnim mjerama Vojvodina je povećala proizvodnju voća za dva i po puta, a Srbija za čak pet puta. Udruživanje u zadruge jedini je način da opstanu na tržištu.
"Opet su dvije voćarske zadruge u Srbiji, jedna se zove Naši voćari druga Složni voćari oni su dobili u vrijednosti 500.000 eura bespovratnih sredstava svaka zadruga. Šta je cilj da se sve te zadruge u jednom regionu udruže da na jednom mjestu imaju službe koje će da se bave prodajom i nabavkom repromaterijal, marketingom, ispitivanjem novih tržišta", kaže Zoran Keserović, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu.
Voćari su napravili pomak u proizvodnji jabuke, kaže struka, ali moraju više ulagati u zasade alternativnih voćnih vrsta koje su u manjku poput - kruške, dunje, trešnje, višnje, ljeske, borovnice. Prošla godina je bila izuzetno rodna, međutim pokazala je manjak skladišnih kapaciteta, problem plasmana, otkupa, nedostatak boks paleta.
"Moramo da pokušamo da uanpredimo voćarsku proizvodnju u smislu proizvodnosti, u smislu stabilnije proizvodnje, kotinuranije i bolje i veće dohodovonsoti u voćarstvu", kaže Saša Lalić, načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Savjete je pažljivo slušao i Darko Milošević, iz Ugljevika. Na 7,5 hektara uzgaja šljivu, jabuku, krušku, trešnju. Iz iskustva kaže da voćarima u Srpskoj nedostaje sredstava za rad, stabilan otkup i dobre cijene.
"Na našem gazdinstvu smo imali preko 200 tona voća, dosta šljive otišlo je u izvoz, ostalo na lokalnom tršitu. Prodaja jabuke ide trenutno zahvaljujući marketima na lokalnom području. Sa dva hektara kvalitetnog voćnjaka jedna petočlana porodica može pristojno da živi", kaže Darko Milošević, voćar iz ugljevika.
U 2018. godini za voćarsku proizvodnju je direktno izdvojeno više od pet miliona maraka, kažu u resornom ministarstvu. Tom iznosu treba dodati i indirektne mjere podrške - regresirano dizel gorivo, nabavku mehanizacije, sistema za navodnjavanje.
