"Naravno, uslov je da se povoljne vremenske prilike nastave i da ne bude elementarnih nepogoda poput grada. Za razliku od nekih ranijih godina, ove godine nije bilo niskih temperatura u vrijeme cvjetanja voća i odmetanja plodova, što je pogodovalo vegetativnom razvitku", kaže Kobašlić.

Krošnje šljiva, jabuka, krušaka, trešanja i drugog voća u njegovom prostranom voćnjaku savile su se od težine tereta plodova na granama stabala, ali ono što je trenutno najveći problem u voćarstvu, ali i uopšte u poljoprivredi, jeste nedostatak radne snage i pored toga što su za rad u voćnjaku veoma dobre dnevnice.

"Ove godine dnevnica je 70 maraka za rad motikom, međutim i pored toga gotovo je nemoguće pronaći radnika. Većina ljudi je otišla u inostranstvo, pa će problem biti i berba plodova. Uskoro će i prva berba malina, a cijena za berače ove godine je 1,5 maraka po kilogramu, što je najviše do sada", kaže ovaj sanski voćar.

Dodaje da je ono što već godinama muči ovdašnje voćare plasman njihovih proizvoda na tržište, jer ne postoji zagarantovan otkup i svi su prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju.

"U prošlosti je bilo pokušaja da se nekako riješi ovaj problem, bili su sastanci s predstavnicima trgovačkih lanaca. Međutim, svi oni imaju svoje uhodane lance snabdijevanja i tu jednostavno za nas nema mjesta", kaže Kobašlić. Dodaje kako se domaće vlasti diskriminatorski odnose prema sektoru voćarstva, jer se za voće koje rađa na stablima ne isplaćuju poticaji kao za druge proizvode u poljoprivrednoj proizvodnji. Kobašlić u svome voćnjaku, na području sela Fajtovci, petnaestak kilometara od Sanskog Mosta, posjeduje preko 3.000 stabala jabuke, kruške, šljive, trešnje i drugih vrsta voća, a uzgaja i malinu, aroniju te pitomi kesten.