U sedam decenija postojanja dobojski Dom zdravlja bio je i Ambulanta za siromašne i Dom narodnog zdravlja. Mijenjala se organizacija, usluge i uslovi rata. Najteže je bilo tokom rata.
Bilo je perioda i bez plata sa ogromnim zaduženjima. Ali elana nije manjkalo, pamte to dobro doktorica Anđa Sušić i medicinska sestra Mirjana Ninković
“Ja, recimo, 1987. sam kao došla na mjesto zamjenika direktora. išla sam u moju terensku ambulantu u kojoj sam radila i dežurala sam u Hitnoj. Radili smo na po dva, tri radna mjesta“, prisjeća se doktorica Anđa Sušić.
“Mi smo tako bili ekipa kojoj nije bilo teško raditi, naravno pristupačnost terena, jer su naši išli i gdje je bilo pacijenata na udaljenosti, na nepristupačnim putevima i po nevemenu, vrućini hladnoći”, kaže Mirjana Ninković, mediinska sestra u penziji.
Starijim generacijama rat, mlađim je najveći izazov korona. Generacije koje sada nose bijele mantile kažu ovo je period razvoja dijagnostike i boljih uslova.
“Imamo ljekare koji jako dobro barataju ultrazvukom, dermoskopijom, obučavali smo duge ljekare, dolazili su kod nas na obučavanje i to je ta šira klinička slika, sagledavanje pacijenta i dijagnostike kojom jako dobro vladamo”, istakla je Željka Popović, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Doboj.
“Unazad nekoliko godina radili smo klasičan tetman rana, međutim, sada smo jedna od vodećih ustanova koja koriste savremene povoje koji nam štede vrijeme, energiju, ljudske resurse”, rekla je Darija Tadić, glavna sestra Doma zdravlja Doboj.
U svjetlu boljih uslova je i period pred njima i ponovno otvaranje centra za edukaciju. Ljekari na spacijalizaciju više neće morati van grada. Odliv kadrova periodični je problem svih generacija. Trenutno ga. kažu nema, a zaposlenih je oko 265. Pod krovom sagrađenim nakon poplave 1965.godine osim porodičnih, pacijentima je na usluzi i nekoliko specijalističkih ambulanti.
