Ovaj dan pravoslavni hrišćani posvećuju svojim preminulim precima i prema tradiciji obilaze grobove, prislužuju svijeće i služe pomene.

Zadušnice uvijek padaju u subotu kada se tim povodom organizuju i bogosluženja posvećena upokojenima, jer je Isus Hristos, dan uoči Vaskrsenja, koje se uvijek slavi u nedjelju, proveo u grobu.

U Crkvi se na zadušnice pominju i riječi Svetog Jovana Zlatoustog, jednog od najvećih bogoslova iz Četvrtog vijeka: “Pomozite pokojnima i pominjite ih. Ne oklijevajte, dakle, da pomognete onima koji su otišli i prinesite vaše molitve za njih”.

Osim Duhovskih, u kalendaru Srpske pravoslavne crkve postoje još zimske ili Mitrovske, zatim proljećne, koje padaju sedmicu prije početka Velikog ili Časnog posta, i Miholjske ili jesenje zadušnice.

U mnogim mjestima na dan zadušnica se iznosi hrana na groblje. Ta hrana se dijeli sa ljudima koji posećuju groblje uz pominjanje za spas duše pokojnika.

Za tu priliku domaćica kuće treba posebno da umijesi pogaču bez kvasca. Ta pogača za zadušnice pravi se tako što se na dasku za mešenje izruči 1 kilogram prosijanog brašna, posoli se i rastvori vodom u koju je dodato malo sode bikarbone. Zatim se pogača mijesi, a što se duže mijesi, biće ukusnija. Pošto pogača treba da bude što tvrđa, domaćice treba da povedu računa o tome da ne koriste mnogo vode. Kada je testo umiješeno, razvuče se oklagijom da bude oko 2 prsta debelo, a zatim se stavi na ringlu da zapeče malo. Potom se stavlja u pleh i peče u pećnici ili šporetu.

Na groblju se pogača dijeli obavezno, a uz nju neka druga hrana i slatkiši.