Tako se navodi da je negativne indikacije imalo 369 osoba - pet ih je umrlo, a u dva slučaja registrovan je i teški invaliditet.

Šokantno je saznanje da je broj neželjenih djelovanja lijekova za 30 odsto veći nego 2017. godine, kada su zaprimili 283 žalbe. Kada se u obzir uzme cifra da građani BiH godišnje potroše više od pola milijarde maraka na lijekove, ovi podaci još su više zabrinjavajući.

Ozbiljno stanje  

"Agencija je dobila prijave u kojima se dogodio invaliditet ili smrt pacijenta, ali ne mora nužno značiti da je korištenje lijeka povezano s takvim ishodom. Ali, takva su stanja nastupila za vrijeme istodobne primjene", kazala je za „Avaz“ Tijana Spasojević-Došen iz Agencije.

Najviše prijava stiglo je zbog korištenja citostatika, lijekova za nervni sistem, kardiovaskularne bolesti i probavni sistem, te lijekova za urogenitalni i koštano-mišićni sistem. Građani su imali promjene na koži, poremećaje u radu probavnog i imunološkog sistema. Zabilježeni su slučajevi glavobolje, krvarenja, mučnine i prolijeva.

"Registrovana su 44 slučaja poremećaja kože i potkožnog tkiva, 34 probavnog, a 27 imunološkog sistema. Bilo je 19 infekcija i poremećaja živčanog sistema, a 16 prijava s nuspojavama na kapi i masti za oko. Srčane poremećaje prijavilo je šest osoba, dišnog sistema 14, a četiri su imale probleme u radu bubrega i mokraćnih kanala, dvoje jetre i žuči", istaknuto je u izvještaju.

Loša iskustva

Kako se dalje navodi u izvještaju, od ukupnog broja žalbi, čak 292 odnose se na lijekove, dok je 77 prijava bilo na medicinska sredstva.

"Zdravstveni radnici podnijeli su najviše prijava neželjenih djelovanja lijekova s dozvolom za promet na tržištu. Takvih slučajeva bilo je 115. Kada je riječ o neželjenim djelovanjima lijekova, takvih prijava bilo je 158. Loša iskustva imalo je 176 odraslih, 32 starih, 30 djece", navodi se u izvještaju Agencije.

Šabaredžović: Sve detaljno ispitati

Predsjednik Komore magistara farmacije Kantona Sarajevo Mirsad Šabaredžović šokiran je podatkom da je Agenciji prijavljeno pet smrtnih slučajeva koji se vežu uz nuspojave.

On posebno upozorava bh. građane na opasnost kupovine lijekova putem interneta. Upozorava da oni nisu kontrolisani te da sadrže opasne supstance, od mišijeg otrova do kreča. Neželjeno djelovanje najviše se, kaže, registruje na uzimanje „vijagre“.

"Kada je riječ o lijekovima koji se kupuju u apotekama, oni se kontrolišu i njihov kvalitet nije upitan. Alarmantan je podatak da se pet smrti dovodi u vezu s nuspojavama od lijekova. Slučajeve treba detaljno ispitati i, ako ima spornih lijekova, povući ih", kaže Šabaredžović.

369 prijava lani Agenciji  

30 posto više nego 2017. godine

370.000 osoba godišnje umre u EU od lijekova