"Napravio sam mnogo novca tako lako. Konačno mogu da dam otkaz na poslu", pohvalio se Matija iz Novog Sada na jednom posjećenom internet forumu, tvrdeći da je zaradio 41.000 evra na kriptovalutama.

Ispostavilo se da je Matija fiktivan lik, vijest o zaradi je bila lažna, a svi koji su uložili novac ostali su bez njega. Skoro polovina ljudi koji su prijavili prevare rekli su da su one imale veze sa oglasom, objavom ili porukom na društvenim platformama.

“Te prevare nemaju nikakve veze sa kriptovalutama direktno. Samo je ime iskorišćeno od strane prevaranata, jer ljudi kad čuju kripto obično ne znaju mnoge o tome i samim tim ih je lakše prevarati tako što im se kaže da su to kriptovalute bez obzira što su to fiktivni grafikoni, koji se prikazuju prevarenim osobama", upozorava David Veselinović, vlasnik kriptomjenjačnice.

Od početka godine uhapšeno je oko 30 srpskih državljana za koje postoji sumnja da su uključeni u međunarodnu prevaru sa kriptovalutama.

Više različitih kriminalnih grupa koje djeluju preko kol-centara namamile su žrtve, uglavnom iz Njemačke, da ulažu velike količine novca u lažne šeme lake zarade preko kriptovaluta, navodi se u saopštenju Evropola.

Zakon reguliše digitalnu imovinu

Upućeni podsjećaju da je korišćenje digitalne imovine regulisano zakonom čije je donošenje svrstalo Srbiju na listu tehnološki razvijenih zemalja svijeta.

"Taj zakon je svakako veliki uspjeh za državu, mnoge druge zemlje ga nemaju i mi smo daleko ispred drugih što se tiče regulative neke u ovoj oblasti", naglašava advokat Zoran Naumović.

I David Veselinović ukazuje da je Srbija jedna od prvih koja je napisala napisala Zakon o digitalnoj imovini i kojim je to ulisala za razliku, kako ističe, od SAD gdje ni danas ne postoji jedinstven zakon o digitalnoj imovini.

Trgovanje kriptovalutama je danas nezaobilazni trend investiranja finansijskih sredstava. Ipak, stručnjaci upozoravaju, ako neka ponuda izgleda previše dobra da bi bila istinita, treba dobro razmisliti – vjerovatno i nije tačna.