Jedan od pravnih zastupnika Radovana Karadžića, advokat Goran Petronijević izjavio je danas da trenutno ne postoji sudsko vijeće Mehanizma u Hagu koje će odlučivati po žalbi Radovana Karadžića, a da nije isključeno da se u cijeli problem umiješa i Savjet bezbjednosti UN.
"U ovom ovom trenutku imate potpuni kolaps, što bi naš narod rekao, nit se zna ko pije, a ko plaća i očekujemo ishod svega toga. Nije isključeno da se i Savjet bezbjednosti umješa u ovoj problem, jer mi u ovom momentu nemamo vijeće koje će odlučivati po žalbi na presudu Karadžiću", naveo je Petronijević.
On je rekao da u ovom trenutku postoje dva različita vijeća koja bi trebalo da odlučuju po žalbi Karadžića.
Petronijević je ocijenio da to govori da u Haškom tribunalu postoji ozbiljan problem.
Tužilaštvo Mehanizma zatražilo je 25. oktobra izuzeće sudije Žana Kloda Antonetija iz odlučivanja o zahtjevu Karadžića da se iz njegovog žalbenog vijeća izuzme sudija Vilijem Sekul, kojeg je na to mesto imenovao predsjednik Mehanizma Teodor Meron, koji se prethodno sam izuzeo iz Karadžićevog žalbenog vijeća na zahtjev odbrane.
Petronijević je podsjetio da je odbrana stavila zahtjev za izuzeće i isključenje Merona iz slučaja, objasnivši da isključenje znači da ne odlučuje ni o čemu što se tiče ovog postupka.
Prema njegovim riječima, ako je neko pristrasan da bude sudija, onda ne može odlučivati ni kao predsjednik suda.
RTRS je ranije prenio da su se sudije u Hagu podijelile u slučaju Karadžića, tako da se njegov proces praktično pocijepao, budući da su donesene dvije suprotne odluke i da se ne zna ko će mu pravosnažno presuditi.
Sudija Antoneti usvojio je zahtjev odbrane i isključio je iz Žalbenog vijeća sudiju Iva Nelsona Rosa, koga je kao svoju zamjenu postavio predsjednik suda Teodor Meron.
Proučavajući dokumentaciju, Antoneti je utvrdio da Meron nesporno izgleda kao pristrasan sudija u Karadžićevom postupku, pošto je u drugim procesima označio Karadžića kao učesnika zločinačkog poduhvata tokom rata u BiH.
Zbog toga, kaže Antoneti, Meron ne može da postupa u Karadžićevom slučaju, niti može da imenuje svoju zamjenu.
Istovremeno, sudsko vijeće je protumačilo da Meron, kao predsjednik suda, ima pravo da postavlja sudije u žalbena veća i odbacilo je zahtjev odbrane za njegovo potpuno isključenje iz Karadžićevog postupka.
Sudsko vijeće je odbacilo i drugi zahtjev odbrane za izuzeće zbog pristrasnosti sudije Vilijema Sekulea, uz obrazloženje da je trebalo da bude podnesen ranije i da je nepravilno upućen sudiji Antonetiju, kao drugom po nadležnosti, poslije Merona.
Karadžić je u martu 2016. godine osuđen na 40 godina zatvora zbog, kako je navedeno u presudi, genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti u BiH 1992-1995. godine.
Žalbeni postupak u njegovom slučaju ušao je u poodmaklu fazu, ali se zbog novih okolnosti i utvrđivanja koje će sudsko vijeće odlučivati o žalbama, s njim zastalo.
