U Mostaru se tokom pandemije uduplao broj prijava nasilja nad ženama, kao i dolazaka pod zaštitu u sigurnoj kući, u odnosu na statističke podatke od ranijih godina.
Zabrinjavajući podatak iznijela je direktorica udruženja žene BiH iz Mostara Dijana Tadić, navodeći kako se znatno povećao broj prijava nasilja i putem društvenih mreža, prenosi Klix.
– Često su nam se javljale žene, gdje nisu mogle da govore, pisale su nam poruke ili bi javljale neke termine kada ih mi možemo nazvati, jer su doslovno bile zatočene u svom domu koji je postao opasno okruženje za njih i za djecu – objasnila je Tadić.
Glavni problem zbog kojeg žene koje su žrtve ne izlaze iz nasilne sredine, prema njenim riječima, jeste ekonomska ovisnost o nasilniku.
Da su žene često žrtve zlostavljanja zbog finansijske ovisnosti, potvrdila je direktorica Udruženja građana Budućnost Jelena Mišić.
– Naša organizacija vodi sigurnu kuću od 2.000 godine i prema pokazateljima se 90 posto žrtava vrati nasilniku iz ekonomskih razloga – kazala je Mišić.
Ističe da institucije imaju programe za zaštitu žena od nasilja, ali da to nije dovoljno.
– U našoj sigurnoj kući u Modriči od osnivanja je zbrinuto blizu 4.000 žrtava, a broj onih kojima pomoć treba je sve veći – utvrdila je Mišić.
S ciljem osnaživanja žena, danas su Memorandum o saradnji potpisali Fondacija “Infohouse”, Udruženje “Budućnost” i Sigurna kuća “Marguerite” u Mostaru, gdje je predstavljan i projekt “Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena, žrtava nasilja u porodici”.
– Projekt ima za cilj eliminaciju nasija i diskriminacije žena žrtava nasilja u porodici kroz ekonomsko osnaživanje. Žrtvama trebaju određene edukacije da se osnaže i da im se da mogućnost da nauče neke vještine i što bolje izrade svoju ideju i biznis plan da bi kasnije mogle aplicirati na konkurs za dodjelu granta – rečeno je tom prilikom.
Ovim projektom predviđena je dodjela 15 grantova i svaki grant iznosi po 3.000 evra.
Takođe je najavljeno da će se raditi analiza zakona o zaštiti žena od nasilja u porodici u oba entiteta BiH i zajednički djelovati u pravcu poboljšanja zakona i izmjena zajedno sa drugim organizacijama, kako bi se povećala zaposlenost ovih rizičnih kategorija.
