Malo dijete iz Mrkonjić Grada pretrpjelo je teške fizičke povrede. 33-godišnja L.M., majka djeteta, i 27-ogodišnji V.A. njen partner, osumnjičeni su da su mjesec dana zlostavljali bebu, te da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
“Tužilac je stavio prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo, te iz razloga vanrednih okolnosti, jer se radi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju do deset godina. Ako je posebno teško, s obzirom na izvršenje ili posljedice krivičnog djela i što bi puštanje na slobodu osumnjičenih rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda, odnosno, uznemirenju javnosti. Na prijedlog tužilaštva, sudija za prethodni postupak u Osnovnom sudu u Mrkonjić Gradu donio je rješenje kojim je određen jednomjesečni pritvor prema osumnjičenim licima”, kaže za ATV Maja Đaković Vidović, rukovodilac odnosa sa javnošću OJT Banjaluka.
Prethodnih dana broj žrtava samo raste. Tome svjedoči i podatak da je ove godine broj prijava veći u odnosu na prethodnu. U prijavama nasilja prednjači fizičko, a zatim psihičko nasilje.
U Centru za socijalni rad Banjaluka ove godine evidentirano je 107 prijava nasilja, od čega je najviše bilo prijava nasilja supruga nad suprugom.
Gradačac i Živinice samo su neka od mjesta gdje su se u proteklih mjesec dana, desila ubistva partnerki. Sprovođenje moći, zastrašivanja, fizičkog, ekonomskog, psihičkog, seksualnog, emotivnog nasilja postali su sociološki fenomen. Kraj ovog začarang kruga ne nazire se uskoro, smatra struka.
“Nasilje čak afirimisano od onih koji bi trebali davati druge vrijednosti. Ne prepoznajemo nasilje samo kao fizičko djelovanje jedne osobe prema drugoj, nego tu je i psihičko, i tako dalje. Globalna situacija u kojoj živimo na neki način govori svakome od pojedinaca da treba biti malo nasilan”, izjavio je Ljubo Lepir, šef katedre za socijalni rad na Fakultetu političkih nauka.
Promjena uloga muškaraca i žena, utiče na to da se u nedostatku moći javi nasilje kao rješenje, poručuju stručnjaci. Nedostižni ciljevi u društvu, koji nameću da pojedinac mora u potpunosti biti ostvaren i jak, dodatno frustriraju i osobe dovode do tačke pucanja, što svakako ne opravdava nasilje.
“Nasilje postaje sredstvo za nešto, za ostvarivanje nečega. S obzirom da danas čovjek živi u vremenu kada je nezadovljan, kada nije ispunio mnoštvo svojih stvari, želja, a društvo nameće da je potrebno da bude poznat, da bude neko, nešto i tako dalje. Onda se nekako pribjegava nasilju kao sredstvu. Možda se to na prvi pogled ne čini tako problematičnim, ali čini mi se da smo ušli u taj krug. Ako dođemo u taj problem, onda je faktički teško suzbiti nasilje”, pojašnjava Lepir u izjavi za ATV.
Policijski službenici ove godine imaju pune ruke posla. Činjenica da je povećana svijest žrtava ide u prilog tvrdnji da u proteklo vrijeme žrtve prijavlju nasilje čim se ono desi. Što je ključno da bi se ono prekinulo i poduzele neophodne mjere zaštite. Procjena rizika je prva stvar koju policijski službenici utvrđuju po izlasku na teren.
“Policija vidi i vrši procjenu rizika, vidi se o kakvom se izvršiocu radi, da li je to lice koje je prije vršilo krivično djelo nasilja u porodici i ukoliko su bila nasilna, onda da li je priejtio ubistvom, samoubistvom, koje prijetnje je izricao, ukoliko ih je izricao, da li ima na sebi oružje, da li je sklon nasilju, provjerava se da li ima prekršaje i slično, kao i kako se sama žrtva osjeća, jako je bitno da li se žrtva osjeća ugroženo ili ne, to je jako važno nama”, rekao je Želimir Novaković, načelnik Odjeljenja za opšti kriminalitet PU - Banjaluka
Na nasilje se ne smije žmiriti. To govori i Zakon. Zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, građani, kao i nevladine organizacije koji saznaju za učinjene radnje nasilja u porodici dužni su odmah po saznanju prijaviti nasilje nadležnoj policijskoj upravi. U suprotnom kazne se mogu kretati i do 3 000 KM.
.webp)
