Izborni sistemi BiH i Hrvatske kao "fićo" i ferari

Brza objava preliminarnih rezultata predsjedničkih izbora u susjednoj Hrvatskoj aktuelizirala je pitanje sporosti utvrđivanja izbornih rezultata u BiH, no nadležni upozoravaju da je neprimjereno upoređivati ova dva potpuno različita sistema.

"To je kao da upoređujete 'fiću' i ferarija, koji imaju nespojive karakteristike. No, i uz te sistemske razlike u Hrvatskoj su u nedjelju naveče objavljeni nezvanični preliminarni rezultati izbora za predsjednika, a i mi smo na dan izbora, 12. oktobra, u 23 sata imali preliminarne nezvanične rezultate za Predsjedništvo BiH, a za ostale nivoe smo imali malo kasnije", kaže Suad Arnautović, profesor političkih nauka i član Centralne izborne komisije BiH (CIK).

Izborna administracija u BiH na meti najoštrijih kritika bila je nakon nedavnih opštih izbora jer je većina političkih stranaka tvrdila da smo najsporiji u svijetu po obradi i utvrđivanju konačnih rezultata. Prigovori su prestali kada je CIK u zakonskom roku od 30 dana objavio i potvrdio rezultate izbora od 12. oktobra na kojima su građani birali članove kantonalnih skupština, entitetskih i državnog parlamenta, članove Predsjedništva BiH te predsjednika i potpredsjednika RS.

Arnautović smatra da je BiH neophodna sistemska reforma Izbornog zakona jer sadašnje rješenje ne omogućava veću brzinu utvrđivanja i objave rezultata. Navodeći sistemske razlike između BiH i susjedne Hrvatske kazao je da u BiH imamo samo dva izborna ciklusa: lokalne i opšte izbore na kojima se bira mnogo nivoa vlasti. U Hrvatskoj su tri ciklusa: lokalni i regionalni za općine i županije, parlamentarni izbori i predsjednički, što automatski olakšava obradu glasačkih listića.

"Takođe, kod nas su poluotvorene liste, pa uz rezultat stranke mi utvrđujemo rezultate i svih kandidata na toj listi. U Hrvatskoj su liste zatvorene i utvrđuje se rezultat stranke", naveo je Arnautović, dodavši da specifičnost sistema u BiH ilustruje i činjenica da "predsjednik naše, suverene države glasa na izborima za predsjednika druge, suverene države, što ne postoji nigdje u svijetu".

Borjana Krišto, članica rukovodstva Predstavničkog doma bh. parlamenta i član Radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH, tvrdi da se bez temeljite reforme izbornog zakonodavstva ne može riješiti problem sporosti utvrđivanja izbornih rezultata, ali ni mnoge druge nedorečenosti u izbornom sistemu.

"Naš i sustav Hrvatske razlikuju se po složenosti i procedurama i nije ih uputno upoređivati. Kod nas su poluotvorene liste pa su vlasnici mandata i stranka i kandidat, imamo samo dva izborna ciklusa. Sporost u obradi i objavi rezultata proizašla je iz Izbornog zakona", kazala je Krišto, dodavši da izborna administracija u BiH pri utvrđivanju rezultata nije probila nijedan rok.

"Proces objave rezultata usložnjen je i demokratskim procedurama ulaganja žalbi, prigovora. I unutrašnji ustroj nam je daleko složeniji, treba nam jasniji i nedvosmisleniji Izborni zakon jer je sada sve dosta složeno pa čak ni ljudi aktivni u politici ne razumiju pravila", naglasila je Krišto.

Krstan Simić, bivši delegat u bh. parlamentu i član Radne grupe za izmjenu Izbornog zakona, smatra da je ova godina ključna za suštinske promjene propisa kako bi se omogućio funkcionalniji i brži sistem provođenja izbora.

"Neprimjereno je praviti čak i površnu komparaciju sistema u Hrvatskoj i izuzetno komplikovanog sistema u BiH. Za promjene našeg zakonodavstva u parlamentu BiH potrebna je politička volja onih koji su nakon oktobarskih izbora govorili o navodnom kašnjenju objave rezultata", primijetio je Simić.

Interresorna radna grupa za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH parlamentu je prošle godine bila predložila 28 amandmana tehničke prirode koji su CIK-u i lokalnim izbornim komisijama trebali omogućiti lakši preračun podataka. Parlament BiH ove, kao ni amandman kojim se provodi odluka Ustavnog suda u vezi s izbornim pravilima za Mostar, nije podržao.

"Izborni sistem je zahtjevna oblast i njegov dizajn zavisi od političkih interesa vladajućih oligarhija. Ako su spremni mijenjati Izborni zakon, treba da to učine u ovoj godini jer je iduća - godina lokalnih izbora. Najbolji izbori su izbori po jednostavnim pravilima", naglasio je Arnautović, koji je takođe bio u ovoj interresornoj radnoj grupi.

Napomenuo je da bi brzina obrade i utvrđivanja izbornih rezultata i po važećem zakonu mogla biti poboljšana kada bi se izdvojio traženi novac za nabavku 5.000 laptopa za svako biračko mjesto koje bi bilo uvezano sa CIK-om. Sada su sa CIK-om uvezane lokalne izborne komisije, ali Arnautović kaže da je problem što sve nemaju dovoljne kapacitete za unos i obradu podataka.