Da na sastanku neće prisustvovati niko iz opozicije, postalo je izvjesno kada je svoje učešće otkazala i Socijaldemokratska partija (SDP) Ranka Krivokapića. Razlozi za neučešće opozicije su brojni, a uglavnom se svode na ogromno nepovjerenje u odnosu na vlast, kao i činjenicu da mnogi smatraju da nemaju o čemu da razgovaraju jer je datum izbora već unaprijed određen.

Da ovakvo razmišljanje vlada u gotovo kompletnoj opoziciji, za "Sputnjik" je kratko potvrdio i portparol Nove srpske demokratije (NSD) Marko Kovačević, koja je jedna od članica Demokratskog fronta.

"Svi su svjesni da je Đukanović odavno izgubio svaku vrstu legitimiteta i da je odluku o održavanju izbora donio na partijskim organima DPS-a pa je logično da svako normalan odbije učešće u simulaciji dogovora i demokratije. Politička ličnost Mila Đukanovića se polako gasi i na njegove pozive neće biti odgovora ni od opozicionih političkih stranka ali i, što je posebno važno, ni od najvećeg broja birača kojima se bude obraćao sa željom da dobije glasove za DPS", decidan je Kovačević.

U međuvremenu, crnogorski mediji takođe spekulišu da bi do kraja juna mogla biti raspuštena i Skupština Crne Gore kako bi se opozicija onemogućila da vodi kampanju koristeći direktne TV prenose parlamentarnih zasjedanja. Ustav propisuje da se Skupština raspušta u slučaju vanrednih izbora, a već sutradan predsjednik raspisuje izbore.

Prije parlamentarnih izbora, podsjeća "Sputnjik", Crnu Goru najvjerovatnije očekuju lokalni izbori u Tivtu, koju su bili predviđeni za april, ali su odloženi zbog epidemije. Tivatske izbore Đukanović će najvjerovatnije zakazati za sredinu avgusta, kako bi DPS na "krlima" te pobjede planirao kampanju za parlamentarne, a zatim i lokalne izbore u više crnogorskih opština - Budva, Kotor, Gusinje i Andrijevica. Krajnji rok – 18. oktobar

Od dana raspisivanja do održavanja izbora, kako je propisano Zakonom o izboru poslanika i odbornika Crne Gore, ne može proteći manje od 60, niti više od 100 dana, a krajnji rok za održavanje izbora je 18. oktobar.

Kako je ranije izvijestio državni list "Pobjeda" pozivajući se na izvor iz samog vrha vlasti, izbori u Crnoj Gori će biti održani najkasnije u prvoj sedmici septembra, jer novu vladu očekuje veliki posao oko državnih finansija, čija stabilnost je ugrožena zbog pandemije korona virusa, kao i zbog činjenice da se u javnoj administraciji moraju izvršiti rezovi, te bitne intervencije u strukturama državnih preduzeća koje uključuju i dokapitalizacije kako bi se ugrožene državne finansije "prepakovale" najkasnije do kraja oktobra.