Pojedini dijelovi Hrvatske već se nekoliko dana bore s poplavama usljed ogromnih količina kiša koje su padale tokom vikenda.
U Svetom Martinu je Mura dostigla rekordan vodostaj pa se pokušava zaustaviti dotok vode u kuće.
Drava je imala veliki dotok vode iz Slovenije i Austrije pa je, uslijed jučerašnjih obilnih kiša, ozbiljno zaprijetila dijelu podravskih sela smještenih uz nju. Saobraćajnice koje vode do nekih mjesta već su poplavljene, a kod Botova se Drava izlila i preplavila polja.
U brojnim poplavljenim područjima ljudi su povrijeđeni, grade nasipe i pokušavaju zaustaviti vodne talase, a u Sloveniji, koju su vremenske neprilike prošle sedmice prvu snašle, poginulo je šest osoba.
Jesu li ovakvi vremenski uslovi, teške suše pa ogromne poplave, posljedica klimatskih promjena i hoće li oni na našim područjima postati uobičajene pojave, "Index.hr" je pitao klimatologa i meteorologa iz Državnog hidrometeorološkog zavoda dr sc. Ivana Gitlera, koji je imao pomalo crne prognoze za budućnost.
“Ono što je mjerenjima jasno je sve češća pojava toplotnih talasa, što je globalno vidljiv fenomen. Zadnjih pet decenija imamo sve više toplih, a sve manje hladnih anomalija. Pogotovo nam se u ljetnim mjesecima događa sve više toplih talasa", rekao je i dodao:
"Nekoć su bila dva-tri toplotna talasa ljeti, a sada ih je pet-šest. Prošlo ljeto imali smo toplotni talas i sušni period na velikom dijelu Evrope, a ove godine imamo nekoliko toplotnih talasa i kišne periode".
Isto tako objašnjava kako klimatolozi u skorijoj budućnosti očekuju sve kišniji sjever, područje Skandinavije i Britanskih ostrva, te sve sušniji jug, područje Portugala, Španije, juga Italije i Grčke.
Hrvatska se nalazi između ta dva područja, a Gitler objašnjava da zbog toga u budućnosti mogu očekivati i suše i poplave.
“Hrvatska se nalazi u prelaznoj zoni koja nije fiksirana, ali može se reći da ju dijeli sa sjevernom Italijom i dijelom Mađarske. Radi se o pojasu koji mogu zahvatiti pojave karakteristične i za sjever i za jug pa tako možemo imati vrlo kišna, ali i vrlo sušni periodi. Generalno, topla atmosfera donosi više vodene pare, atmosfera je toplija za jedan stepen pa ima sedam posto više vodene pare, što znači i sedam posto više oborina, odnosno do dva puta više ekstremnih količina oborina", kaže on.
"Stvari koje vidimo ovih godina u klimatskom području su prirodni fenomeni, no sve to što se događa nastaje u toplijoj atmosferi koja ima puno više dostupne vodene pare pa su svi ti procesi intenzivniji. Mjerimo promjene koje su izvan prirodnih raspona događaja”, objašnjava Gitler.
Mogu li se zaustaviti klimatske promjene?
Pitali su ga je li moguće zaustaviti klimatske promjene pa samim tim i usporiti ovakve vrste ekstrema s kojima se svijet sve češće susreće.
“Osnovni pristup kako zaustaviti klimatske promjene na ovom nivou je smanjenje emisija stakleničkih gasova. Mi svake godine emitujemo 40 milijardi tona samo CO2 plus druge gasove poput metana i azotnog oksida. Imamo velike količine gasova koji postoje u atmosferi i mi ih samo dodatno povećavamo, a povećavanjem njihove koncentracije se sve više toplote zadržava u klimatskom sistemu”, kaže pa nastavlja:
“To nije nešto što se može dogoditi u tri sedmice, tri mjeseca ili tri godine, već se procjenjuje da se radi o procesu koji traje barem tri decenije. Da bi do promjene došlo, emisije stakleničkih gasova moraju biti jednake nuli, što znači da ćemo u slučaju emitovanja nekog hemijskog procesa u atmosferu morati sav taj višak apsorbovati korištenjem nekakve nove tehnologije ili pošumljavanjem".
"Emisije koje sada unosimo u sistem se ne apsorbuju, četvrtina se otopi u okeanima, četvrtinu pokupi biosfera, odnosno šume i pašnjaci, a 20 milijardi tona CO2 akumulira se u atmosferi. Ugljen dioksid je od kraja 19. vijeka do danas uvećan za 50 odsto, i to ne zbog prirodnih procesa, već zbog ljudskih aktivnosti, ponajviše štetnih tehnologija”, kaže.
Gitler objašnjava da danas velik broj zemalja posjeduje sisteme koji smanjuju štete od klimatskih promjena, ali isto tako upozorava da, uprkos tome, postoje stotine miliona ljudi koji nisu u toj prilici.
“Postoji puno nižih gradova koji su nadomak mora, u brojnim selima male klimatske promjene uzrokuju velike štete. Iako SAD, Evropa i dio Azije posjeduju sredstva za bolju izgradnju i sisteme za hlađenje, treba znati da postoje stotine miliona ljudi s ograničenim sredstvima kojima se teško prilagoditi na današnje klimatske promjene, a pogotovo one koje će se dogoditi u ostatku 21. vijeka, do čijeg bi kraja svijet trebao, ako nastavi ovako, biti topliji za tri stepena Celzijusa", kaže Gitler.
Priča kako je u Hrvatskoj situacija takva da se može dogoditi sušni period, a kada dođe do padavina, u nekoliko dana padne količine kiše dovoljne za cijelu godinu.
“Što se tiče Hrvatske, možda se neće mijenjati ukupna količina kiše, ali će se mijenjati njena raspodjela. Jedno je kada kroz neko vrijeme uporedno imamo oborine, a nešto sasvim drugo kada se u nekoliko dana koncentrišu veliki oborinski događaji. Drugi problem je i porast nivoa mora. Ne radi se o porastima od nekoliko metara, na primjer, prema srednjoj procjeni, Jadransko more do kraja vijeka može narasti za nekih 50-ak centimetara. Ipak, radi se o sporim promjenama koje imaju velik uticaj na život ljudi koji žive na obalama”, kaže.
“Hrvatska se treba pripremiti na veći raspon ekstrema”
“Hrvatska se kao sve Evropske zemlje treba pripremiti za veći broj toplotnih talasa i na veću promjenjivost, odnosno veći raspon ekstrema, od vrlo sušnih do vrlo kišnih perioda. Biće i normalnih godina, neće svaka godina biti sušna ili poplavna, ali ta varijabilnost je dosta jaka u našem dijelu Evrope i u prelaznoj je zoni koja je podložna i sušama i poplavama", kaže i dodaje:
"Treba održavati nasipe i pratiti njihovo stanje. Ne smijemo nikada zanemariti takve sisteme i potrebno je angažovati stručnjake koji će znati održavati te sisteme, pratiti ih i upozoravati ljude".
