Hoće li dijalog Beograda i Prištine mijenjati format, pitanje je koje je nametnuto nakon informacija, doduše nezvaničnih, o zahtjevu pojedinih zapadnih zemalja da se uključe u finalnu fazu dijaloga Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, koji se vodi uz posredovanje Brisela, odnosno šefice evropske diplomatije, Federike Mogerini, čiji mandat ističe naredne godine.
Dijalog Beograda i Prištine traje već 12 godina, a ove je prosto nemoguće previdjeti da Zapad vrši pritisak da se on privrede kraju.
U Briselu, međutim, pitanje uključivanja zapadnih prijestonica, bar zvanično nije tema.
Jadranka Joksimović, ministar evropskih integracija u Vladi Srbije je nakon sastanka sa ambasadorima zemlja članica EU u Briselu, danas izjavila da niko od prisutnih nije pominjao direktno uključivanje ili promjenu formata dijaloga.
To, međutim, ne znači da se o promjeni formata dijaloga, negdje, ipak, ne razgovara.
Uključivanje u dijalog Beograda i Prištine, prema medijskim navodima, traže Njemačka, Francuska , Velika Britanija...ali i Španija, doduše s drugačijih pozicija.
Osim motiva Španije, kojoj preti opasnost da bi primerom Katalonije mogla da podijeli sudbinu Srbije, motivi za uključivanje drugih država u dijalog nisu jasni, a posebno ne Velike Britanije, koja izlazi iz članstva EU.
Kako god, Francuska bi zaista mogla biti zainteresovana, prije svega u okviru spoljnopolitičke platforme predsjednika Emanuela Makrona, koji želi da na evropskoj sceni, u svim pitanjima, stoji rame uz rame sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, u skladu sa činjenicom dsa je EU i nastala na osovini Njemačka - Francuska.
Eventualno "uplitanje" Britanije a u kontekstu izlaska te zemlje, jednog dana, iz EU, nije najjasnije, niti ima bilo kakvih izjava ili nagovještaja britanskih političara u tom pravcu.
Nemačka pozicija od ranije je jasna - bez saglasnosti vodeće, politički najmoćnije zemlje EU nema nikakvog dogovora, rješenja, niti realizacije, bez obzira da li je riječ o stavu prema trgovinskim mjerama SAD ili Kosovu...
Pitanje moguće promene formata procesa je pokrenuto krajem prošle godine, kada je aktuelni kosovski premijer Ramuš Haradinaj tokom izborne kampanje poručio da će tražiti uključivanje SAD u dijalog sa Beogradom.
Nedavno je to pitanje aktuelčizovao i predsjednik privremenih kosovskih institucija Hašim Tači, koji je po povratku iz SAD rekao da je od visokog zvaničnika američke administracije Vesa Mičela dobio uvjerenje da je Amerika spremna da se uključi u dijalog.
Rusija je takođe izrazila spremnost da se uključi, ako se budu uključivale SAD.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, nakon boravka u Moskvi i susreta sa predsednikom Vladimirom Putinom, izjavio da je od šefa ruske države dobio potvrdu da je Rusija spremna da se uključi u dijalog sa Prištinom, ako bude pokušaja i namjere da se širi format učesnika i posrednika u razgovoru između Srba i Albanaca, Beograda i Prištine, odnosno ako bi Amerikanci željeli da postanu dio tog formata.
Nakon nekoliko mjeseci zatišja, ovih dana članice EU navodno traže da se uključe u dijalog jer, kako su prenijeli neki mediji, tim u Briselu koji vodi dijalog ni u jednom trenutku ne konsultuje ostale članice, čak ni one koje se smatraju većim ili važnijim.
Kako god, dok se pojedine zemlje, sudeći prema izvještajima medija, utrkuju da pomognu, ili da izvrše dodatan pritisak, da dijalog bude okončan, možda već krajem ove godine, dijalog je u krizi, zapravo - dijaloga u ovom trenutku praktično ni nema.
