Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska ušla je u gotovo potpuno napušten i prethodno žestoko granatiran Knin, u kojem je prije "Oluje" živjelo više od 90 odsto Srba.

Sa teritorije Republike Srpske Krajine krenuo je talas izbeglica u kojem je bilo više od 200.000 ljudi.

Meštani su sa najosnovnijim stvarima, prevoznim sredstvima koja su imali, krenuli da se iseljavaju, a na putu ka Srbiji i Republici Srpskoj izbjegličke kolone su stalno napadali hrvatska artiljerija i vojno vazduhoplovstvo. 

Izbjeglima nije bio dozvoljen ulazak u Beograd, već samo prolaz Bulevarom Arsenija Čarnojevića. 

U Krajini su ostali samo civili, koji su bili izloženi teroru i poslije formalnog završetka operacije "Oluja" 7. avgusta, skovanoj pod patronatom Franje Tuđmana.

U nastavku akcije u BiH, operacijom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage ubile su još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika iz Bosne i Hercegovine.

Srbi koji su odlučili da se vrate na svoja ognjišta, uglavnom danas žive bez struje, kvalitetne infrastrukture.  

Gotovina i Marčak osuđeni, pa oslobođeni 

Haški tribunal je jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant te operacije. Gotovina je od tada bio u bjekstvu sve do hapšenja u Španiji 7. decembra 2005, kada je izručen Tribunalu.

Godinu dana ranije, tom sudu su se predala druga dvojica generala, Ivan Čermak i Mladen Makrač, koji su optuženi za progon, deportacije i prisilno premještanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana djela i okrutan tretman tokom i nakon operacije "Oluja".

Optužnica protiv Gotovine je odlukom Pretresnog veća Tribunala spojena sa optužnicom protiv druge dvojice generala.

Aprila 2011, Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice. U presudi Anti Gotovini, Haški tribunal je utvrdio da je operacija "Oluja" u ljeto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protjera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice.

U novembru 2012, Apelaciono vijeće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske Krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su oni pušteni iz pritvora.

Prema konačnoj presudi, operacija "Oluja" nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju protjerivanja Srba iz Kninske Krajine.

Oslobađajuća presuda izazvala je euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodjeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini.

Srpska javnost ovu vijest dočekala je sa razočaranjem.

U akciji "Oluja", koja je trajala četiri dana, prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, poginuo je ili nestao 1.861 Srbin.

Sa teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine koju je zauzela hrvatska vojska, izbeglo je više od 220.000 Srba.

U Hrvatskoj se 5. avgust slavi kao "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti", dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust, kada je 1995. počela akcija "Oluja", dan žalosti.

Tompson atrakcija

Hrvatski pjevač Marko Perković Tompson potvrdio je još prije nekoliko dana da će na koncertu 4. avgusta na splitskoj Rivi, dan prije obelježavanja Dana domovinske zahvalnosti, izvoditi pjesmu "Čavoglave" koja započinje ustaškim pozdravom ''Za dom spremni''.

"Naravno da ću na koncertu pevati 'Čavoglave'. To je pjesma koja je i iz Domovinskog rata, pjesma o mojim prijateljima, saborcima i ona ni po čemu nije sporna. Ona je svjedok vremena, svjedok kad se stvarala hrvatska država", naveo je Tompson, prenosi Index.hr.

On je rekao da ta pjesma ne krši nikakav zakon, što se, tvrdi, vidjelo i kroz godine kad je bila proganjana, i dodao da "ni policija više ne piše nikakve prijave".

Na pitanje o obilježjima fašističkog režima koja se mogu vidjeti na njegovim koncertima, odgovorio je da on uvijek poziva svoje obožavaoce da ako već imaju potrebu da nose neka obilježja, "neka nose obilježja hrvatske pobjedničke vojske".

Tompsonovi koncerti dosad su bili zabranjeni ili otkazani zbog javnog pritiska, između ostalih, u Holandiji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji, državama u kojima se ovaj izvođač opisuje kao promoter neonacizma i ustaštva, pamti se njegovo pjevanje koljačke pjesme “Jasenovac i Gradiška Stara” te činjenica da mu najveći hit započinje sa ustaškim pozdravom.

U Hrvatskoj se na Tompsonovim koncertima okuplja desno glasačko tijelo koje poneseno njegovim pjesmama nacionalne tematike umije da priredi i nevjerovatne izlive mržnje, kakav je na primjer zabilježen na obilježavanju godišnjice Oluje u Kninu 2015.

Tada je masa na Tompsonovom koncertu, nakon što je on svoj hit "Čavoglave" započeo standardnim "Za dom spremni", glasno skandirala “Ubij Srbina”.