Kako prenosi prištinski portal Kosovapress, Haradinaj je to rekao reagujući na izavu američkog ambasadora Grega Delavija, koji u sinoćnoj izjavi z KTV nije isključio mogućnost podjele Kosova.

"Razdvajanje je borba za mene, ja kažem to bez oklijevanja i da je opasno da se govori o razdvajanju", rekao je Haradinaj na RTV Dukađini, prenosi Kosovapress.

Prema njegovim riječima, "svako ko pominje podjelu Kosova izazvaće tragediju na Balkanu".

"Nije dobro spominjati podjelu. Svako ko spominje podjelu, iz bilo kog razloga, pogriješno jer bi to moglo da dovede do tragedije na Balkanu ", naveo je on.

U ovim okolnostima, kaže, nema podjele ili razmijene teritorija.

"Nema razmjene, nema podjele teritorija, to je opasno u ovim okolnostima", rekao je, između ostalog, Haradinaj, prenosi prištinski portal.

Američki ambasador je na pitanje da li je podjela Kosova opcija, rekao da ne želi da govori o elementima koji bi se mogli naći u konačnom sporazumu o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Na Beogradu i Prištini je da odluče o eventualnoj podjeli Kosova, izjavio je američki ambasador u Prištini, Greg Delavi, ne isključujući mogućnost i podjele Kosova, ali o tome, kaže, ne želi da govori.

Gostujući u emisiji Rubikom KTV-a, Delavi je na pitanje o mogućnoj podjeli Kosova, rekao, za razliku od nedavne izjave da podjela Kosova nije opcija, sada odgovara da ne može da priča o nečemu što bi, kako je rekao, moglo biti dio konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa.

Naveo je da se američka politika prema Kosovu nije mijenjala.

"Što se tiče američke podrške Kosovu, nema nikakvih promjena. Naša posvećenost Kosovu je od dvadesetih godina bila nepromijenjena i nema nikakvog znaka da nova administracija planira bilo kakvu promjenu", rekao je Delavi.

Na insistiranje da li iskljlučuje mogućnost podjele Kosova, ambasador kaže:

"Rekao sam da ne želim da govorim o tome što može da bude dio konačnog sporazuma. Neću da govorim o tome šta mislim kako treba voditi briselski dijalog, niti šta bi se desilo ako bi se promijenila forma dijaloga. Ako govorimo o tome šta bi trebalo da se desi ovde to je da treba da postoji veće učešće kosovskih političkih predstavnika u tome. Svako treba da bude uključen u razgovor o svim pitanja".

Upitan da li to znači da će svaki sporazum oko kojeg se saglase Beograd i Priština biti prihvatljiv za američku administraciju, Delavi je ponovio da neće da odgovori na to pitanje.

"Izvinjavam se. Vi ste vrlo kreativni i ja kada razgovaram sa nekim postavim pitanje na nekoliko različitih načina, ali opet to je isto pitanje i ja ne želim da nerviram gledaoce", rekao je američki diplomata.

Na konstataciju da se u politici SAD ipak nešto promijenilo, Delavi kaže da je ovih dana fokusiran na podsticanje prištinskih političara da pokušaju da budu zajedno i da zajedno na tome što su, kako je rekao, ciljevi tzv. Kosova.

"Kosovski političari mora da budu zajedno i da najprije utvrde šta su im ciljevi. Moraju da se potrude da postignu konsenzus o tim ciljevima i to su stvari na koje se trenutno fokusiramo", rekao je Delavi. 

"Kosovo treba da sazna koji su njegovi ciljevi, moraju se truditi da postignu konsenzus o tim ciljevima i to su stvari za koje se fokusiralo za sada", naveo je.

Na ponovljeno insistiranje da odgovori na pitanje zar ne bi trebalo da postoje "crvene linije", ambasador kaže da nema mnogo pomoći od priče o crvenim linijama, već je ukazao da je se, kako je rekao, Kosovo suočava sa jedinstvenim trenutkom u istoriji, kada odlučuje o svojoj budućnosti i budućnosti za svoju djecu.