Linta je istakao da "Hrvatske šume" koriste neriješeno pitanje katastra i zemljišnih knjiga i vrše bespravnu sječu i otuđenje velike količine drvne mase bez znanja i odborenja vlasnika ili suvlasnika. 

Prema njegovim riječima, činjenice pokazuju da se siječe šuma čiji su vlasici Srbi, dok se ostale površine ne diraju. 

"U poslednje vrijeme to je posebno uočljivo na području četiri sela u opštini Donji Lapac - Bušević, Kestenovac, Donji Štrpci i Veliko Seoce koji su poslije Drugog svjetskog rata pripojeni Hrvatskoj. U pitanju je područje lijeve obale rijeke Une i jednog od najljepših vodopada na području bivše Jugoslavije Štrbačkog buka", objasnio je Linta. 

On je napomenuo da vlasnici šuma u ova četiri srpska sela tvrde da je osamdesetih godina prošlog vijeka izvršeno aviosnimanje toga područja i da su aviosnimci negdje sakriveni. 

Linta traži da Hrvatska upotrijebi aviosnimke na kojima se jasno vide sva obilježena imanja vlasnika ili suvlasnika, da se riješi pitanje vlasništva u zemljišnjim knjigama, čime bi bila pravna i fizička lica bila spriječena da vrše dalju uzurpaciju šuma protjeranih Srba. 

On je naglasio da su Srbi na ovom području vodili vjekovnu brigu o svojim imanjima i šumi vjerujući da država neće da koristi neriješene imovinsko-pravne odnose i da bespravno siječe šumu. 

Linta je rekao da je protjeranim Srbima potrebno mnogo novca i vremena da bi sudskim putem dokazali svoje vlasništvo. 

"Ako se uzme u obzir da je hrvatsko pravosuđe etnički motivisano, što potvrđuju brojne činjenice, jasno je da protjerani Srbi nemaju gotovo nikakve šanse da se u borbi sa `Hrvatskim šumama` izbore za pravdu i zaštite svoju imovinu", smatra Linta.