Takođe, Hrvatska zahtijeva da Crna Gora plati i ratnu odštetu, da Hrvati u Crnoj Gori dobiju zagarantovane mandate u Skupštini, kao i da kontrolišu i Termoelektranu Pljevlja koja zagađuje okolinu na sjeveru, što se odražava na zagađenje Jadranskog mora, koje je, kažu, zajedničko.

U dokumentu pod nazivom "Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju", kako prenosi portal podgoričkog "Dana", predlaže se da Hrvatska traži ratnu odštetu od Crne Gore, da Bokeljska mornarica bude zajedničko dobro, a ostrvo Mamula da više ne bude u Crnoj Gori.

Hrvatski akademici smatraju da je neophodno tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, podržati prijedlog zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda upućenom UNESKO-u i podržati Zaključke sa naučnog skupa Identitet Hrvata Boke kotorske koji je u januaru 2021. održan u Zagrebu.

"Konačno odrediti kopnenu granicu (ostrvce Lastavica s tvrđavom Mamula, a posebno razgraničenja na moru prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora i nakon proglašenja isključivoga privrednog pojasa Republike Hrvatske. Crna Gora mora potpuno i odgovorno upravljati plastikom i drugim otpadom kako bi se znatno smanjila količina tog otpada koji dopluta do južnih hrvatskih o strva", kaže se u dokumentu uz očekivanje da se Crna Gora mora suzdržavati u istraživanju i eventualnoj eksploataciji ugljikovodonika u dubljem dijelu Južnojadranske kotline, piše "Dan".

HAZU smatra da treba aktuelizovati potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora - zaštita prava hrvatske manjine i stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica - razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obaveza.

"Platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, i vratiti odneseno kulturno blago, zatražiti oprost od Hrvatske za počinjena zla, prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine, posebno književne; osigurati reciprocitet Hrvatima, tj. slobodno političko i kulturno organizovanje i djelovanje na nivou istovrednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava svojim manjinama", navodi se u dokumentu HAZU.

Hrvatska akademija nauka i umjetnosti smatra da bi u Jadranskom moru trebalo naći zajednički obostrano prihvatljiv model ekološkog istraživanja podmorja u saglasnosti sa stavovima iz Glazgova.

"Potreban je obostrano prihvatljiv nastavak eventualne sigurne proizvodnje - određena iskustva u saradnji u prošlosti te uticaj Republike Hrvatske mogu biti od velikog značaja. Obratiti pažnju na zagađenje Jadranskog mora raznim otpadom, plastikom, otvorenom kanalizacijom i drugo. S obzirom na to da se sve te nečistoće morskim strujama šire od juga prema sjeveru i dolaze u naš dio Jadrana; smanjiti negativan uticaj na okolinu TE Pljevlja snage 210 MNj", stoji u tekstu HAZU.