Prva se odnosi na odlaganje otpada, a druga na primjenu novih propisa na nivou EU o PDV-u u e-trgovini.

Komisija je pozvala Hrvatsku, ali i Bugarsku, Grčku, Rumuniju i Slovačku da propisno primjenjuju Direktivu o deponijama i Okvirnu direktivu o otpadu, piše "Jutarnji list".

Direktivom o deponijama utvrđuju se standardi za deponije kako bi se spriječili štetni uticaji na ljudsko zdravlje, vodu, tlo i vazduh. U skladu sa tom direktivom države članice moraju da preduzmu mjere kako bi osigurale da se odlaže samo obrađeni otpad.

U evropskom zelenom planu i akcionom planu za postizanje nulte stope zagađenja postavljen je cilj nulte stope zagađenja za EU, što doprinosi javnom zdravlju, okolini i klimatskoj neutralnosti.

Sud EU presudio je 15. oktobra 2014. da otpad prije odlaganja mora biti obrađen na najprimjereniji način kako bi se što više smanjili negativni uticaji na okolinu i zdravlje ljudi. Nakon te presude Komisija je 2015. pokrenula studiju kako bi istražila situaciju u pogledu odlaganja neobrađenog neopasnog komunalnog krutog otpada u državama članicama.

U okviru te studije u Hrvatskoj je analizirano pet deponija neopasnog otpada u pet županija. Otkriveni su nedostaci na svim posjećenim lokacijama kao i to da se komunalni otpad odlaže bez ikakve obrade. Deponije koje su bile predmet istrage nemaju potrebne infrastrukturne kapacitete, a isto važi i za županije u kojima se nalaze te deponije.

Hrvatska je zajedno sa Danskom i Litvanijom dobila zvanične opomene u kojima je zatraženo da objasne kako su prenijele paket o PDV-u u e-trgovini u nacionalno zakonodavstvo.

Komisija je odlučila da pokrene postupke zbog povrede protiv Danske, Hrvatske i Litvanije jer nisu dostavile dokumente sa objašnjenjima u vezi sa prenošenjem novih pravila na nivou EU o PDV-u u e-trgovini.

Cilj novih pravila je pojednostaviti PDV za preduzeća i potrošače uključene u prekograničnu prodaju na internetu unutar EU, te stvoriti pravednije okruženje za prodavce iz EU ukidanjem izuzeća od PDV-a za robu male vrijednosti uvezenu iz zemalja izvan Evropske unije.

U skladu sa sudskom praksom Suda, države članice moraju dovoljno jasno i precizno navesti nacionalne mjere kojima su prenijele obaveze utvrđene direktivom EU. Budući da Danska, Hrvatska i Litvanija nisu pružile jasna objašnjenja načina na koji su prenijele te direktive, Komisija ne može provjeriti jesu li te države članice u potpunosti i ispravno prenijele relevantne odredbe u nacionalno zakonodavstvo.

Danska, Hrvatska i Litvanija imaju dva mjeseca za djelovanje. U protivnom im Komisija može uputiti obrazložena mišljenja.

Službene opomene prvi su korak u pokretanju postupka koji Komisija pokreće protiv zemalja koje krše evropsko pravo. Ako se problem ne riješi u prvom koraku, Komisija onda šalje obrazloženo mišljenje, a ako ni to ne da rezultate, Komisija šalje predmet na Sud EU.