Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Republike Hrvatske uputilo je notu Republici Srbiji kojom izražava "najoštriji protest" zbog novog prisvajanja hrvatske kulturne baštine.
"Republika Hrvatska neprihvatljivim drži sadržaj Deklaracije pod nazivom 'Granice srpske književnosti' koja je usvojena na nedavnoj 'Četvrtoj interkatedarskoj srbističkoj konferenciji', a u kojoj se ponovno neargumentovano prisvajaju dijelovi hrvatske nacionalne kulturne baštine.
Za Republiku Hrvatsku ovo je nastavak djelovanja i prakse institucija Republike Srbije koja slijedi nakon nedavnog usvajanja Zakona o kulturnom nasljeđu i radi čega je Hrvatska tada uputila službenu notu Republici Srbiji.
I ovaj put je istaknuto kako se ne spori suvereno pravo država da na unutrašnjem planu pravno urede područje zaštite i očuvanja srpskih kulturnih dobara, koja između ostaloga svjedoče o kulturnim i civilizacijskim dostignućima, ali Republika Hrvatska drži kako je prisvajanje kulturne baštine drugih država i naroda krajnje neprihvatljivo te suprotno duhu evropskih vrijednosti i saradnje kao jednih od temeljnih odrednica Evropske unije čijem članstvu doprinosi i Republika Srbija", objavio je MVEP.
I hrvatska ministarka kulture Nina Obuljen Koržinek reagovala je prije par dana na deklaraciju, istakavši da je njen komentar uvijek isti: zato što se bavi mitovima i posezanjem za tuđim kulturnim vrijednostima, Srbija se nalazi tu gdje se nalazi.
Deklaracija je donesena na 4. interkatedarskoj srbističkoj konferenciji 24. i 25. juna u Tršiću, rodnom mjestu Vuka Stefanovića Karadžića, a na nju su reagovale i Matica hrvatska i Hrvatska akademija nauke i umjetnosti.
"Pratili smo tu konferenciju"
"Pratili smo i pripremu te konferencije i šta se događa. Dobro je da su Matica hrvatska i Hrvatska akademija nauke i umjetnosti, kao najveći stručni autoriteti, reagovali. Moj je komentar uvijek isti - upravo zato što se bavi mitovima, posezanjem za tuđim kulturnim vrednostima, Srbija se nalazi tamo gde se nalazi", rekla je Obuljen Koržinek.
"Hrvatska je država koja se izborila u ratu za svoju slobodu i nezavisnost, članica smo Evropske unije, naš je jezik priznat, dielimo evropske vrednosti s drugim državama članicama i ne bavimo se takvim besmislenim prisvajanjima", istakla je Obuljen Koržinek.
"Neka prestanu da prisvajaju ono što je hrvatsko"
Smatra kako je to u slučaju Srbije "posljedica potrebe da se zabavi njihova javnost i da se ti mitovi stalno perpetuiraju".
"Žalosno, trebalo bi to da prestane. Poslala sam poruku i njihovoj ministarki i ljudima s kojima sam razgovarala, neka se bave srpskom književnošću, istorijom i baštinom, budućnošću Srbije i srpskog naroda i neka prestanu da prisvajaju ono što je hrvatsko", istaknula je.
Hrvatska je, dodala je, među afirmisanim i realizovanim evropskim državama koje dele evropske vrijednosti. "Mi smo u toj grupi naroda i država, a oni su tu gde jesu i dok ne prestanu na takav način da prisvajaju tuđe i da falsifikuju istoriju, neće biti dobro, u prvom redu za njih i za njihov narod", poručila je hrvatska ministarka kulture.
Granice srpske književnosti ne mogu se potpuno precizno odrediti, one se podudaraju s granicama mogućnosti interpretacije književne prošlosti i aktuelnog stvaranja u kojoj će se njihov smisao menjati, ali ne i nacionalni predznak – dio je zaključaka iz Deklaracije o granicama srpske književnosti, usvojene na Četvrtoj interkatedarskoj srbističkoj konferenciji održanoj u Tršiću.
U Deklaraciji se kao peti uslov za valjano određenje nacionalnih granica srpske književnosti navodi „razumijevanje pojava dvostruke pripadnosti (poput dubrovačke književnosti i dijelova narodne književnosti) kao načelne osobenosti interpretativno određenih granica koje u međusobnom dodiru mogu ispoljavati asimetričnost, i kao konkretne osobenosti srpske književnosti stvarane na jezicima koji su, uprkos lingvističkoj identičnosti, drugačije simbolički određeni kao instrumenti nesrpskih kultura.“
