Na sjednici Komiteta za proširenje (KOELA) u Savjetu EU, održanoj u utorak, predstavnici Hrvatske ponovo su se "žalili" na Srbiju i iznijeli niz zamjerki na račun saradnje u oblasti ratnih zločina, govora mržnje, kao i na slobodu izražavanja u.
Primjedbe su imali i predstavnici Bugarske i to na nedavno održane izbore za savjete nacionalnih manjina. Kritične su bile i baltičke zemlje, kao i Poljska, koje su tražile veće usklađivanje Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Predstavnici ovih država iznijeli su i zabrinutost zbog uticaja koji Rusija ima na ovom prostoru.
Sjednici je prisustvovao i šef Delegacije EU u Beogradu Sem Fabrici, koji je države članice pozvao da otvore nova poglavlja sa Srbijom. On je rekao i da je Srbija napredovala u poglavljima 23 i 24 (pravosuđa i vladavina prava), kao i da je pridruživanje Srbije deklaracijama u zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici u direktnoj vezi sa nacionalnom politikom prema KiM. Fabrici je zatražio i veće razumijevanje članica po ovom pitanju.
Na ovom sastanku utvrđeno je da su tri poglavlja trenutno najviše odmakla: 9, 17 i 18 koja tretiraju finansijske usluge, ekonomsku i monetarnu politiku i statistiku. Prema saznanjima "Novosti", Međuvladina konferencija na kojoj bi ova poglavlja mogla da budu otvorena zakazana je za 10. decembar.
Istovremeno, Evropska komisija proslijedila je zemljama članicama "non-pejper" o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava). U njemu se navodi da je Srbija generalno ostvarila određeni napredak u zakonodavnim i institucionalnim reformama u zemlji, uključujući pitanja manjina, azila i borbu protiv pranja novca, ali da kasni u postizanju opipljivih rezultata u pojedinim oblastima, kao što su reforma pravosuđa, medijske slobode i borba protiv.
