Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Željana Zovko (HDZ) učestvovala je na seminaru u Briselu o kontroverznim pitanjima vezanim za terorizam i nacističke saradnike iz hrvatske istorije, na taj način dajući povoda ultranacionalistima da podstiču diskriminaciju, piše "Juronjuz".
Riječ je o seminaru koji je organizovan prošle sedmice u okviru serije skupova Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu, za koji je Zovko rekla da je bio fokusiran na tajne službe bivših komunističkih nacija, jer "totalitarni režimi iz prošlosti možda više ne postoje, ali njihove tajne službe i mreže žive".
"Juronjuz" naveo je da je na tom događaju prezentaciju imala i Zdravka Bušić, član Hrvatskog narodnog otpora ili Otpora tokom `70-ih, ekstremno desničarske organizacije odgovorne za nekoliko terorističkih napada širom svijeta.
"Sigurna sam da će Bušićeva svojim dubokim znanjem i ličnim iskustvom po ovom pitanju značajno doprinijeti ovom seminaru", navela je Zovko tokom izlaganja.
Otpor je osnovao Vjekoslav "Maks" Luburić, ozloglašeni brutalni upravnik koncentracionih logora formiranih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), nacističkoj marionetskoj državi koja je nakratko postojala na području današnje Hrvatske, BiH i dijelova Srbije tokom Drugog svjetskog rata.
"Zdravkin brat je u septembru 1976. godine učestvovao u otmici aviona koji je letio iz Njujorka u Čikago i podmetnuo bombu na stanici Grand central u Njujorku, zahtijevajući da se molba za nezavisnost Hrvatske objavi u vodećim američkim listovima. Avion je preusmjeren za Montreal, a zatim za Njufaundlend, gdje je pušteno 35 putnika. Nakon pregovora sa američkim ambasadorom u Parizu, napadači su se predali. Njujorški policajac poginuo je prilikom demontiranja bombe, a počinioci su osuđeni za otmicu", podsjeća "Juronjuz".
U tekstu se dalje navodi da su Bušićeva i njen brat rehabilitovani nakon raspada Jugoslavije i proglašenja nezavisnosti Hrvatske, teda je Bušićeva bila poslanik u Hrvatskom saboru i u Evrospkom parlamentu nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine.
"Bušićeva se u svom izlaganju osvrnula na djelovanje Državne bezbjednosti Jugoslavije (UDBA) koju je optužila za činjenje gnusnih zločina, uključujući zatvaranje, mučenje i ubijanje onih za koje se smatra da se bave `neprijateljskim aktivnostima protiv države`", navodi "Juronjuz".
Bušićeva je na skupu objasnila da su "mnogi pojedinci mlade hrvatske generacije smatrali su da je stvaranje nezavisne i demokratske države Hrvatske od presudne važnosti".
"Bušićeva je propustila da se direktno osvrne, pa čak i da spomene, aktivnosti u kojima su ona, njen brat i njen suprug učestvovali i za koje su osuđeni, iako se osvrnula na aktivnosti hrvatske emigracije, prema snimku sa seminara", naveo je list.
Sa panela je apelovano da se otvore državne arhive bivših komunističkih tajnih službi "kako bi se u potpunosti istražile bivše komunističke strukture i njihovi zločini".
"Iako se na prvi pogled tema rasprave može činiti razumnom, ono čime Bušićeva i drugi govornici nisu uspjeli da se pozabave je činjenica da razgovor o komunističkim zločinima daje povoda krajnjoj desnici, odnosno ultranacionalistima i nacističkim apologetema koji promovišu ideje koje danas ohrabruju diskriminaciju", naveo je "Juronjuz".
Majkl Kolborn, novinar i istraživač "Belingkata" koji je opširno pratio Hrvatsku i Balkan rekao je da teme razgovora imaju za cilj da podstaknu strahove i opravdaju njihova uvjerenja.
"Oni iskorištavaju antikomunistički osjećaj koji razumljivo postoji ne samo u bivšim komunističkim ili socijalističkim zemljama, već i na drugim mjestima”, rekao je Kolborn za "Juronjuz".
On je dodao da je to oduvijek bila taktika krajnje desnice, koja datira još od prvobitnih fašista glavnog grada u Italiji. "Iskoristiti strahove i nesklonost ljudi prema komunizmu, stvaran ili percipiran, opravdan ili ne i ponuditi sebe i svoje ideje kao jedinu stvar koja ih može zaštititi", dodao je on.
Takođe, ne postoji volja da se ti zločini otvoreno osude jer se smatra da potkopavaju sam identitet i sigurnost nacije.
Prema Kolbornu, mnogi ljudi neće moći da shvate da su za mnoge zemlje centralne i istočne Evrope njihovi identiteti i samo njihovo postojanje bili ugroženi u različitim periodima njihove novije istorije, na način na koji to, na primjer, nisu bile Kanada, SAD ili Britanija.
"Juronjuz" podsjeća da je Zovko u martu učestvovala i u organizaciji događaja u Evropskom parlamentu u čast nadbiskupa Alojzija Stepinca.
"Iako neki tvrde da je Stepinac spašavao pripadnike lokalne jevrejske populacije dok je bio na toj funkciji za vrijeme nacističke marionetske države Hrvatske, on nikada nije osudio nacistički režim i bio je rani pobornik rasnih zakona usmjerenih na jevrejsko stanovništvo", piše "Juronjuz".
Kolborn je zaključio da osuda tih zločina iz prošlosti znači potkopavanje i prijetnju ne samo identitetu, već i samo postojanje Hrvatske.