Primitivni invazivni organizam poznatiji kao "morski orah" potiče sa sjeveroistočne obale SAD i iz Meksičkog zaliva.

Ova vrsta može nanijeti znatnu štetu ribarstvu, drastično smanjujući fond sitne plave ribe poput sardina i inćuna.

Iako nemaju užarene ćelije i bezopasni su za kupače, njihova prisutnost potencijalno ugrožava turizam budući da velika gustina organizama u vodi za kupanje nije prijatna.

"Dođe li krajem proljeća i početkom ljeta do rasta temperature u moru, može se očekivati masovna pojava rebraša u priobalju zapadne Istre", rekao je Paolo Paliaga sa Fakulteta prirodnih nauka u Puli.

Veliki broj ovih organizama prvi put je primijećen u hrvatskim vodama u julu 2016. godine, a od ljeta 2017. redovno se pojavljuju između maja i novembra u obalnom pojasu zapadne Istre, tršćanskog zaliva i na sjeverozapadnom Jadranu.

Velika prisutnost rebraša zabilježena je prošle godine u sjevernom dijelu Jadrana, a najvjerovatnije su stigli u balastnim vodama brodova.

Zbog poluzatvorenosti, slabe cirkulacije morskih struja i važnih pomorskih pravaca Jadransko more je izuzetno osjetljivo na zagađenje balastnim vodama, koje brodovima daje stabilnost tokom plovidbe, prenosi "Nova".

U istraživanju rebraša intenzivno sarađuju italijanski, slovenački i hrvatski naučnici, a značaj ovog pitanja prepoznali su i priobalni gradovi Rovinj, Poreč i Novigrad koji su finansijski počeli da pomažu istraživanja.

Najpoznatiji primjer uticaja rebraša zabilježen je osamdesetih godina prošlog vijeka u Crvenom moru gdje je došlo do kolapsa ribolova, a šteta je iznosila stotine miliona dolara. Sastav mora do danas se nije redukovao. Slične situacije su devedesetih godina zabilježene u Azovskom moru i u Kaspijskom jezeru.

Međunarodne studije pokazale su da se rebraš hrani zooplanktonom, larvama riba i školjkama i nema prirodnih neprijatelja.

Jedinka jajolikog oblika i prosječne dužine od sedam centimetara u stanju je za deset sati pojede sav zooplankton u koji se nalazi u litru mora.

Reproduktivni potencijal vrste izrazito je visok budući da je riječ o hermafroditima koji mogu oploditi sami sebe i svakoga dana osloboditi nekoliko hiljada oplođenih jajašca. Uz to ima veliku toleranciju na temperaturu i salinitet i u stanju je da bez većih poteškoća prezimi u sjevernom Jadranu.

Populacija vrhunac dostiže u septembru kada je sveprisutna u površinskim vodama sjevernog Jadrana, sjeverno i zapadno od rta Kamenjak, a broj se drastično smanjuje od kraja decembra do aprila zbog niske temperature i manje raspoloživosti hrane.

Osim direktnog uticaja na riblji fond, invazija rebraša doprinijela je znatnom smanjenju bioraznolikosti, te se narušava prirodna ravnoteža, upozoravaju naučnici.

U studijama učestvuju Centar za istraživanje mora u Rovinju Instituta "Ruđer Bošković", Fakultet prirodnih nauka Univerziteta "Jurja Dobrile" u Puli, Institut za okeanografiju i ribarstvo u Splitu i Univerzitet u Dubrovniku.