Inspektor Uprave za inspekcijske poslove pustio je nelegitimisanu osobu da se u Baru udalji sa kajmanom - vrstom krokodila koji može narasti i do dva metra, proizlazi iz odgovora Uprave za inspekcijske poslove CZIP-u, na jednu od pet upućenih inicijativa kako bi se procesuirale osobe koje po crnogorskom primorju šetaju sa divljim životinjama.
"Uprava za inspekcijske poslove tokom ljeta nije reagovala na pet podnesenih inicijativa kako bi se procesuirale osobe koje su čitavo ljeto pružali usluge fotografisanja sa majmunima, zmijama, raznim tropskim gmizavcima, sovama kukuvijama i brojnim egzotičnim papagajima", tvrde u CZIP-u, prenosi Tanjug.
U odgovoru koji su dobili od Uprave, tvrde da se konstatuje puštanje nelegitimisanog lica, te samim tim i nedostatak poziva službenika Uprave policije da se lice propisno legitimiše kako bi kasnije bilo procisuirano.
"Inspektor takođe NN lice, koje se najvjerovatnije predstavilo pod lažnim imenom i prezimenom nonšalantno pušta da se udalji sa lica mjesta sa ni manje ni više nego krokodilom", tvrde u CZIP-u.
Navode i da je u zapisniku konstatovano da NN lice nije imalo dozvolu za krokodila.
"Postavlja se sasvim opravdano pitanje, da li iko pri čistoj svijesti i pameti može dozvoliti da se životinja, koja predstavlja opasnost po javnost, pusti nazad osobi koja sve i da ima dozvolu za držanje, a istu je zapisnički konstatovano da ne posjeduje, ne može šetati tigra, lava, nilskog konja i krokodila, pa ni slatku malu sovu ulicama jer su to divlje životinje", navode iz CZIP-a.
Pojašnjavaju da dozvole za držanje životinja sadrže strogo propisane uslove držanja "među kojima zasigurno nećete pročitati obavezno šetanje gradom i izlaganje slučajnim prolaznicima za potrebe fotografisanja i dobre sezonske zarade".
Kajman kojeg je, kako tvrde, inspektor pustio da nestane među barskim ulicama, kada odraste može dostići veličinu i do dva metra, a čak i kao mladunče se smatra izuzetno opasnom divljom životinjom.
"Zašto nakon bezbroj pokušaja da uspostavimo komunikaciju o organizujemo zajedničku akciju na relaciji Ministarstvo ekologije, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava policije, Uprava carina, objašnjavajući proceduru zaplene ovih životinja sa CITES liste i sa spiska zakonom zaštićenih vrsta države Crne Gore, nama nije jasno. Valjda zato što ne postoji volja da se ovaj problem rešava jer je on vjerovali ili ne toliko jednostavan da bi ga riješila i djeca u osnovnoj školi da im izložimo problem", navode, izmđu ostalog, iz CZIP-a.
