Gotovo da nema gradske sredine južno od Ibra u kojoj su poslije dolaska međunarodne zajednice ostali da žive Srbi. Što je najgore, ne samo da povratka u gradske sredine nema, već se u proteklih devetnaest godina broj Srba, ako ih je i bilo – smanjivao.
Ovim riječima Goran Rakić, predsjednik Srpske liste opominje da su gradovi na Kosovu i Metohiji južno od rijeke Ibar, poslije 1999. ostali gotovo etnički čisti. I dok podsjećaju da je samo iz Prištine protjerano više od 40.000 sunarodnika, predstavnici srpskog naroda na Kosmetu opominju da je učinak međunarodne zajednice po pitanju stvaranja uslova za povratak raseljenih Srba i nealbanaca - katastrofalan.
"U velikom broju gradova na Kosovu u kojima su Srbi ranije živjeli danas Srba nema, a neki od gradova poput Đakovice su zabranjeni za raseljene čak i za jednodnevnu posjetu", kaže Dalibor Jevtić, potpredsjednik kosovske vlade i ministar za povratak u ostavci.
Povratak se, kaže, odvija samo u ruralnim sredinama.
"Brine me to što su povratnici i dalje na meti napada, što veliki broj slučajeva uzurpirane imovine još čeka epilog u sudovima, što je ekonomska situacija u povratničkim sredinama veoma loša, što se želja od strane raseljenih da posjete svoje svetinje i danas dočekuje negativno, a najviše me brine što je i poslije toliko godina međusobno povjerenje koje bi trebalo da bude ključ uspjeha da se raseljeni vrate i dalje narušeno", kaže Jevtić, i dodaje da će uložiti sav trud da raseljenima omogući pravo na povratak i slobodan život.
I Kancelarija za KiM, podsjetila je u srijedu povodom Međunarodnog dana izbjeglica, da je poslije masovnog protjerivanja nealbanskog stanovništva iz južne srpske pokrajine, Srbija zbrinula više od 220.000 interno raseljenih, i da se do danas na svoje predratne adrese vratilo manje od pet odsto. Interno raseljeni iz južne srpske pokrajine su, dodaju, najugroženija raseljenička populacija u Evropi.
