Međutim, Ustavni sud je zaključio da ni prosvjetne vlasti ni redovni sudovi od opštinskog do Vrhovnog suda, od kojih je Novaković tražio zaštitu, nisu kršili njegova ljudska prava. Novakovićeva prava na kraju je zaštitio Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u nedavnoj presudu o kojoj su izvijestili hrvatski mediji, piše Jutarnji list.

Zanimalo nas je na koji način je Ustavni sud obrazložio odluku o odbijanju Novakovićeve ustavne tužbe, te ko je tu odluku donio.

Mešoviti studenti

U ustavnoj žalbi Novaković je tvrdio da je otpušten iz škole isključivo zato što je bio srpske nacionalnosti, što je u nastavi koristio hrvatski jezik sa možda nekoliko riječi srpskog jezika (što je utvrdio i Prosvjetni inspektorat), da su se inspekcije vršile isključivo nad nastavnicima srpske nacionalnosti u toj školi, da se na osnovu Erdutskog sporazuma škola u kojoj je radio predavala dvojezično i da nije bilo obaveze da se to izvodi na hrvatskom jeziku.

Objasnio je da mu poslodavac nakon 29 godina učiteljskog iskustva nije ponudio drugi posao niti ponudio dodatno obrazovanje, ali je izjavio da u 55. godini nije mogao da nauči hrvatski jezik.

Novaković je, naime, predavao u jednom od rijetkih odeljenja u kojem srpski i hrvatski učenici nisu bili odvojeni, već pomiješani. Ustavni sud odbio je njegovu ustavnu žalbu.

Odluku je donijelo petočlano vijeće Ustavnog suda, kojim je predsjedavala današnja potpredsjednica Ustavnog suda Snježana Bagić, koja je i potpisala odluku. Ostali članovi vijeća bili su Miroslav Šeparović, današnji predsjednik Ustavnog suda, Mato Arlović, Duška Šarin i Davor Krapac. Dok su Krapcu i Šari mandat isticali 2016. godine (Krapac je ubrzo preminuo), preostalu trojicu sudija iz ovog vijeća Parlament je ponovo izabrao 2016. i 2017. na još jedan mandat na Ustavnom sudu.

Navedeno vijeće Ustavnog suda zaključilo je da pravo imaju i prosvjetne vlasti i redovni sudovi pred kojima je Novaković pokušao da ospori odluku o njegovom razriješenju. Ustavni sud je takođe prihvatio tvrdnju škole u ​​Dardi i redovnih sudova da se od Novakovića, koji ima 55 godina i 29 godina učiteljskog iskustva, ne može očekivati da može naučiti hrvatski jezik i da nema smisla da mu se pruža dodatno obrazovanje. Ustavni sud je utvrdio da mu škola zbog malog broja učenika škole u ​​Dardi nije mogla da ponudi drugi posao umjesto otkaza.

Pismena odluka

Odbacio je Ustavni sud i Novakovićeve tvrdnje da je povrijeđeno njegovo ustavno pravo na upotrebu manjinskog jezika i pisma, jer je to pravo mogao da primjenjuje samo u manjinskim školama ili odjeljenjima, a ne u nacionalno mješovitim. Ustavni sud nije pridavao značaj odluci Upravnog suda koji je 2006. presudio da nije nedvosmisleno utvrđeno da li je u toj školi postojala pisana odluka o održavanju nastave isključivo na hrvatskom jeziku.

Evropski sud za ljudska prava nedavno je presudio da su obrazovne vlasti i hrvatski sudovi, uključujući i Ustavni sud, kršili Novakovićeva ljudska prava. Odluka o otkazu nesrazmjerna je cilju koji se želio postići jer mu nije data mogućnost da ispravi bilo kakve nepravilnosti u svom radu ako ih ima. Hrvatske vlasti uskratile su mu mogućnost za dodatnu obuku zbog godina.

Umjesto riječi "strop" rekao je "plafon"

Profesora Novakovića neko je anonimno prijavio da se na nastavi koristi srpskim izrazima, te je u novembru 1998. u školu u Dardi došla prosvjetna inspekcija.

Otkaz mu je uručen nakon što je prosvjetni inspektor prateći čas koji je taj profesor tehničkog obrazovanja držao, ustanovila da je na nastavi upotrijebio nekoliko srpskih izraza, uz ostalo i riječ "plafon" umjesto riječi "strop".

Profesor Mile Novaković je tehničke stručne predmete predavao u istočnoslavonskim srednjim školama u Jagodnjaku, Belom Manastiru i Dardi od 1971. do otkaza 1999. godine.