Istoričar Miloš Ković istakao je da crnogorski predsjednik Milo Đukanović ima sva demokratska prava da bira između tradicije Svetog Save i Svetog Simeona i tradicije Јosipa Broza Tita i Edvarda Kardelja, ali da nema pravo da otima svetinje srpskog naroda.
"To nisu spomenici i nešto što može da pokloni (samoproglašenom mitropolitu kanonski nepriznate crnogorske pravoslavne crkve) Mirašu Dedeiću ili da to pretvara u kazina. Danas se u Manasiji, Ravanici, Hilandaru, Ostrogu, vrše službe kao pre 600 ili 800 godina. Đukanović to ne razumije, a narod u Crnoj Gori, ne samo srpski, je tu da ga na to podsjeti", ističe Ković.
On ukazuje da Đukanović braneći Zakon o slobodi vjeroispovijesti netačno tumači crkvenu istoriju staru 800 godina.
"Vjerujem da Đukanović ne shvata u kakve je svetinje udario, kao ni njegovi nalogodavci, čiji bi trag trebalo tražiti u njegovim stalno ponavljanim mantrama o evroatlantskim integracijama", rekao je Ković za podgoričke Srpske novine.
Ković naglašava da kada Đukanović pominje "crnogorsku pravoslavnu crkvu" može da govori samo o crkvi koju je on osnovao i napominje da Crnogorci u vrijeme Petrovića nisu postojali kao etnička grupa.
On napominje da Đukanović ne treba da se bavi istorijom i kanonskim pravom, niti da osniva crkve, već da bude predsjednik svih svojih građana.
Ković smatra da je ono što se događaja u Crnoj Gori dio šire pojave, odnosno pokušaja rasturanja jedinstva pravoslavne crkve.
"To što se dešava u Crnoj Gori, vidimo i u Ukrajini, a to se, izgleda, sprema i u Sjevernoj Makedoniji. Iza toga stoje zemlje NATO pakta, SAD i njeni sateliti", kaže Ković.
