Ona je na sjednici, na kojoj je razmotren šestomjesečni rad Mehanizma za međunarodne krivične tribunale, nasljednika Haškog tribunala, izrazila očekivanje da će Mehanizam preostale predmete - ponovljeno suđenje bivšim pripadnicima Službe državne bezbednosti Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, kao i protiv prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića okončati u razumnom roku i da neće pratiti praksu Tribunala u pojedinim slučajevima gdje su postupci trajali neprimjereno dugo. 

Ona je naglasila da Srbija ostaje posvećena procesuiranju ratnih zločina bez obzira na nacionalnu pripadnost počinalaca najtežih krivičnih djela protiv čovječnosti, ukazujući da uspjeh u procesuiranju zavisi i od regionalne saradnje, koja je, kako je rekla, trenutno najintenzivnija sa BiH. 

"Srpski pravosudni organi priznali su određene sudske presude iz BiH i da preuzeto je krivično gonjenje u pojedinim predmetima, gde su bile ispunjene sve procesne pretpostavke", navela je Kuburovićeva. 

Ona je navela i da su tokom prošle i ove godine presude sudova BiH priznate u sedam slučajeva, a na osnovu njih su srpski sudovi izrekli kazne zatvora u ukupnom trajanju od 104 godine, a svi osuđeni su Srbi. 

"Jedan predmet čiji postupak za priznanje presude je u toku (Novak Đukić) ne može se smatrati dovoljnim kako bi se osporila dobra saradnja sa BiH, kako je to navedeno u izveštaju", napomenula je Kuburović. 

Povodom Bramercove ocjene da "Srbija ne procesuira svoje visokorangirane funkcionere", Kuburovićeva je podsjetila da je veliki broj njih već osuđen pred Haškim tribunalom. 

Ona je rekla da Srbija nema otvorenih pitanja sa sudskim Mehanizmom u Hagu i da očekuje da će se saradnja i ubuduće odvijati bez problema, te navela da Srbija omogućuje i Haškom tužilaštvu slobodan pristup svim dokazima, dokumentima, arhivama i svjedocima. 

Kuburovićeva je istakla da je u fokusu saradnje predmet protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića gdje je Tužilaštvo u dva zahtjeva zatražilo 1.677 dokumenata na više hiljada strana. 

Ona je ukazala na problem arhive Haškog tribunala i vraćanja dokumentacije Srbiji koja je u proteklih 20 godina dostavljena Tužilaštvu i Tribunalu, prenijeli su beogradski mediji. 

"Sudbina i način upotrebe arhiva Haškog tribunala povezani su i sa pitanjem formiranja informacionih centara u državama bivše Jugoslavije. Iako je Srbija prilikom posete predsednika Mehanizma Karmela Agijusa Beogradu pokazala spremnost u vezi sa osnivanjem takvog centra i odredila predstavnika mešovite radne grupe koju bi, osim srpske strane, činili i predstavnici MKTJ (Tribunala) do danas, ni posle dve urgencije, nije dobila odgovor o daljim koracima osnivanja centra", nnapomenula je Kuburovićeva. 

Ona je ponovila da je Srbija, u predmetu protiv dvoje radikala, Petra Jojića i Vjerice Radete, koje haško tužilaštvo tereti za zastrašivanje svjedoka u postupku protiv Vojislava Šešelja, potpuno spremna da preuzme taj slučaj od Mehanizma, napominjući da je u interesu Srbije da ga procesuira. 

Osvrćući se na dio izvještaja Tužioca Mehanizma Serža Bramerca u kojem je pozdravio broj riješenih predmeta u Hrvatskoj, od kojih je najveći broj procesuiran u odsustvu okrivljenih, Kuburovićeva je zapitala "da li i Srbija treba da primeni institut suđenja u odsustvu kako bi imala zadovoljavajući broj rešenih predmeta?". 

Kuburovićeva je naglasila da će državni organi Srbije učiniti sve da bude ostvaren vidljiv napredak u pronalaženju nestalih lica na prostoru Hrvatske, BiH i Kosova i Metohije i rasvjetljavanju njihove sudbine. 

Ona je ponovila inicijativu Srbije da Savjet bezbjednosti osuđenima u Haškom tribunalu omogući služenje zatvorske kazne u zemljama njihovog porijekla i izrazila spremnost države za pružanje garancija da će u slučaju njihovog upućivanja da nastave izdržavanje kazne u Srbiji obezbijediti sve mjere i prihvatiti međunarodni nadzor. 

Kuburovićeva je istakla da neki haški osuđenici kazne služe u neadekvatnim uslovima i sa neadekvatnom zdravstvenom njegom.