U analizi u novom broju hrvatskog stručnog časopisa "Polemos", Benčićeva je tvrdi da je "konfliktno ratno nasljeđe Jasenovca bazirano na politici selektivnog sjećanja jugoslovenskog režima, koja je isticala Jasenovac, a prećutkivala masovne zločine poput Blajburga i Križnog puta". 

Ona navodi da je to nasljeđe rezultovalo "manipulacijom brojem žrtava Jasenovca i dio je `ratova sjećanja` na jugoistoku Evrope koji traju od Drugog svjetskog rata". 

"U tom pristupu, koji je dominantan u jugoistočnoj Evropi, potpuno je izostavljen spomen na civilne žrtve međuetničkog nasilja, među kojima su bile mnoge žrtve ustaškog krvoprolića, koje su prenaglašene, i partizanskog krvoprolića, koje su prećutane", ocijenila je Benčićeva. 

Ona tvrdi da nakon raspada SFRJ u Hrvatskoj nije došlo do procesa suočavanja sa prošlošću, već je uslijedio "novi agresorski rat, sa čijom su ratnom propagandom ponovo prizvani u sjećanje dugo vremena utišavani narativi iz prošlosti". 

"Tako, umjesto da postane mjesto mira i mogućeg pomirenja, Jasenovac ostaje najizraženiji simbol konfliktnog nasljeđa Drugog svjetskog rata i poslijeratnog perioda", navela je Benčićeva.