Molitveni skupovi koji se održavaju kao znak protivljenja Zakonu o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori nadilaze sve partijske, stranačke, politikantske i ideološke interese, saopšteno je iz Medijskog tima Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
"Budući da ovaj narodni protest dobija na brojnosti i vlast nema rješenje ni odgovor na njega, dužni smo da zbog najava i pokušaja raznih zloupotreba podsjetimo na zavjet Trojičindanskog sabora u Podgorici i Svetovasilijevskog sabora u Nikšiću da ćemo molitvom i ljudskim dostojanstvom, čojstvom i junaštvom, prizivajući Boga na pomoć, braniti svoje svetinje", napominje se u saopštenju.
U saopštenju se naglašava da su ove litije blagosloveni dar tih svetih sabora koji nadilazi sve partijske, stranačke, politikantske i ideološke interese.
"Kao takve, litije su molitveni skupovi u kojima stojimo pred Bogom, svetiteljima i pred narodom, prošlošću i budućnošću. Ove litije su čudo Božije i dar Svetog Vasilija i Svetog Petra, a narod u njima najljepši i najdivniji hramovi koji su sagrađeni u proteklih trideset godina. Zato smo odgovorni da taj blagoslov čuvamo, kao i do sada", ističe se u saopštenju.
Iz Medijskog tima Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori poručuju da sva nacionalna, stranačka i druga osjećanja i obilježja svako nosi u svom srcu, a na ovim litijama ikonu iz svoga doma i svijeću u srcu i u rukama svojim.
"Samo takve litije čine sve nas boljim, oplemenjuju nas i daju nadu da će i Crna Gora biti bolja i da će dobrota i dostojanstvo pobijediti zlo, nepravdu i primitivizam. Bog je naš put, istina i život. Tim putem je Crna Gora krenula ovih dana, a na nama je da ga slijedimo", ističe se u saopštenju.
Dodaje se da, ako neko može da potvrdi biblijsku istinu da Bog pohodi narod svoj onda su to stotine hiljada ljudi sjedinjeni u vjeri i ljubavi prema svojoj Crkvi, svetinjama i precima koji u molitvenim litijama protestujući protiv nezapamćenog bezakonja, brane svoju vjeru i vječno ljudsko dostojanstvo.
Zakonom o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, koji je donesen krajem decembra, predviđa se da država postaje vlasnik svih vjerskih objekata izgrađenih do decembra 1918. godine ukoliko se ne utvrdi da je neka od vjerskih zajednica stvarni vlasnik.
Usvajanje tog zakona naišlo je na otpor vjernika SPC u Crnoj Gori zbog čega su organizovani masovni protesti širom zemlje, kao i u pojedinim gradovima u Republici Srpskoj i Srbiji.
