Tenzije i nepovjerenje među političkim akterima obilježili su izvještajni period koji se odnosi na političke kriterijume, navodi se u Izvještaju Evropske komisije o napretku za Crnu Goru.
"Duboka polarizacija između nove vladajuće većine i opozicije trajala je tokom 2020. godine i pojačala se u postizbornom periodu. Uzavreli odnosi i nepovjerenje podstakli su česte eskalacije i dodatno pogoršali političke podjele, uključujući i unutar vladajuće većine", navodi se u dokumentu u koji je imala uvid Televizija Crne Gore.
U Izvještaju je naglašeno da su neslaganja izvršne i zakonodavne vlasti usporile reformski rad.
Kada je riječ o izbornoj reformi, Izvještaj konstatuje da je napredak bio spor zbog početnih odlaganja i periodičnih bojkota.
"Parlament je razriješio predsjednika Državne izborne komisije (DIK) u junu 2021. godine, imenovanje novog predsjednika još se čeka u parlamentu. Potrebni su kontinuirani napori za povećanje profesionalizma, transparentnosti i odgovornosti DIK-a", navodi se u dokumentu.
Dalje se navodi da, uprkos međustranačkom dogovoru da se svi lokalni izbori održe istog dana, pravni okvir i dalje predviđa njihovo postupno sprovođenje, što dovodi do skoro stalne predizborne kampanje na nacionalnom i lokalnom nivou.
"Ostaje da se obezbijedi vjerodostojan, nezavisan i eFikasan institucionalni odgovor na aferu `Koverta`", navedeno je u dokumentu.
Izvještaj naglašava i da je nedostatak konstruktivnog angažovanja svih parlamentarnih aktera spriječio smislen politički dijalog, dodatno polarizujući politički pejzaž.
Vladajuća većina je, kako se navodi, često inicirala ili donosila zakone po ubrzanoj proceduri, bez neophodnih javnih konsultacija i odgovarajućeg uzimanja u obzir uslova za pristupanje EU.
Navodi se i da je sastav sadašnjeg parlamenta "bez presedana" u istoriji Crne Gore, do sada nije mogao obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja sudija, pa su ključne funkcije pravosudnog sistema i dalje popunjene na osnovu vršilaca dužnosti.
U Izvještaju piše i da je pregovaračka struktura značajno oslabljena ostavkom ili razrješenjem 110 njenih članova, uključujući 16 pregovarača za poglavlja i 24 šefa radnih grupa, dok neka ključna ministarstva nisu pokazala dovoljno posvećenosti i konstruktivnog angažmana u procesu pristupanja EU pod svojim novim rukovodstvom.
Crna Gora je i dalje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava i uopšteno je postigla ograničen napredak, sa ograničenim rezultatima u pogledu odgovornosti, navodi se u dokumentu, međutim nije postignut napredak u oblasti pravosuđa, a sprovođenje ključnih pravosudnih reformi stagnira.
Izvještaj navodi da je Crna Gora umjereno pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala i da kapaciteti za rješavanje krijumčarenja duvana i pranja novca nisu na očekivanom nivou, dok je međunarodna policijska saradnja dobro uspostavljena i nastavlja da daje rezultate, sa nezapamćenim pljenidbama droge u inostranstvu.
Uprkos proaktivnijem pristupu Agencije za borbu protiv korupcije, ova negativna pojava je i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i izaziva zabrinutost i postoji potreba za snažnom političkom voljom za efikasno rješavanje ovog pitanja, kao i snažnim odgovorom krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou.
Što se tiče osnovnih prava, Crna Gora je nastavila da ispunjava obaveze iz međunarodnih instrumenata i zakona o ljudskim pravima, ali i dalje postoje izazovi u osiguravanju efikasne primjene nacionalnog zakonodavstva o ljudskim pravima. Ostvaren je ograničen napredak u oblasti slobode izražavanja.
Izvještaj o napretku konstatuje da je bilo nekih novih pomaka u istrazi o pucanju u istraživačkog novinara 2018. godine, ali ostaje da se obezbijedi potpuno i efikasno sudsko praćenje ovog i drugih važnih starih slučajeva.