A da se Hrvatska nije konačno odlučila na pojedinačno najveću vojnu nabavku u svojoj istoriji, kupovinu 12 polovnih višenamjenskih vojnih aviona "rafal" iz Francuske za milijardu evra, od čega je više od trećine već isplaćeno krajem 2021. godine, njeno zaostajanje za Srbijom bilo bi de fakto i veće, piše "Večernji list".

Stranica Global Firepower svake godine još od 2006. objavljuje godišnji izvještaj i rang listu 140 nacionalnih oružanih snaga. I svake godine se s velikom pažnjom ta rang lista prati u zemljama bivše Jugoslavije, gdje je vojno odmjeravanje i dalje aktuelno.

Prema podacima za 2022. Srbija je, kao i godinu dana prije, po jačini vojske ispred Hrvatske. Srbija je u 2022. rangirana na 61. mjesto od 140 zemalja, a Hrvatska je korak iza, na 62. Prošle godine je Srbija bila na istom, 61. a Hrvatska na 63. mjestu, podsjeća list.

Premda Global Firepower svoj indeks snage i vojne moći računa na osnovu više od 50 faktora, ima tu i nelogičnosti, a i pogrešnih podataka, piše "Večernji". Na primjer, za Hrvatsku stoji da joj je godišnji vojni budžet jači od 2 milijarde američkih dolara, a vojni budžet Srbije da je dvostruko manji, tek nešto više od milijardu dolara. To je, naravno, potpuno pogrešan podatak, jer je hrvatski vojni budžet s uvećanjem za prvu ratu otplate "rafala" sada u rangu 1,1 milijardu dolara, dok će budžet Srbije u 2022. dostići oko 1,35 milijardi dolara.

Svejedno, s obzirom da se ova lista stvara iz godine u godinu, ipak se može uzeti kao donekle relevantna. Činjenica je da se u posljednjih nekoliko godina Srbija intenzivno naoružava i diže godišnje svoj vojni budžet i po 40-ak posto. Poređenja radi, još 2017. Hrvatska se nalazila na 68. mjestu, a Srbija na 89. Dakle, veliki skok Srbije na ovoj vojnoj listi za samo pet godina, jer se probila s 89. na 61. mjesto, nije iznenađenje, s obzirom da je u međuvremenu Srbija modernizovala cijelu eskadrilu od 12 MIG-ova 29, nabavila 20-ak tenkova T-72, novi protivavionski raketni sistem Pancir S-1, potom borbene helikoptere MI-35, te novi protivoklopni raketni sistem Kornet, sve iz Rusije.

Iz Kine joj stiže kopija PVO sistema velikog dometa FK-3 (kopija ruskog S-300), a već su stigle kineske borbene bespilotne letjelice, a dolaze slične iz Turske.

Da se Hrvatska nije konačno odlučila na pojedinačno najveću vojnu nabavku u svojoj istoriji, kupovinu 12 polovnih višenamjenskih vojnih aviona "rafal" iz Francuske za milijardu evra, od čega je više od trećine već isplaćeno krajem 2021. godine, njeno zaostajanje za Srbijom bilo bi de fakto i veće.

Od zemalja bivše državne zajednice, nakon Srbije i Hrvatske sljedeća po vojnoj moći je Slovenija, na 86. mjestu, BiH je na 123, Crna Gopra na 131. mjestu, Sjeverna Makedonija na 134.

Mađarska je na 56. mjestu, Austrija na 58, Slovačka na 60. Dosta jaku vojsku ima Rumunija, koja je na 38. mjestu, Norveška na 33, Grčka na 27.

Izrael je 18. na svjetskoj rang listi, Njemačka tek 16., Turska 13. Italija je bolje rangirana, na 11. mjestu. Deseto mjesto drži Brazil, Pakistan je na devetom, Velika Britanija na osmom, a najbolje plasirana evropska i EU zemlja je Francuska na 7. mjestu.

To je, naravno, dosta čudan izbor, s obzirom da je Francuska i nuklearna sila, a posjeduje i nuklearni nosač aviona, te nuklearne podmornice. No, na rang listi Global Firepowera od nje su jači, Južna Koreja i Japan, koji su na 6. i 5. mjestu. Indija je na 4, a u samom vrhu su trećeplasirana Kina, drugoplasirana Rusija i još uvijek najmoćnija vojna sila na svijetu SAD na prvom mjestu.

Kompletnu listu pogledajte na OVOM LINKU.