Simulaciju je napravila doktorandica Helena Latečki pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irene Molinari s talijanskog Nacionalnog Instituta za geofiziku i vulkanologiju. Rezultati pokazuju koliko struktura tla utiče na kompleksnost rasprostiranja potresnih valova i efekte pojačanja i produljenja trešnje.

- Tako, recimo, u dolinama valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova (npr. Zagreb se tresao nešto dulje od minute) - stoji u objavi.

S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak valne fronte te slabija i kraća trešnja. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja valova (npr. Zaprešić) te se time takođe povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra, objavljeno je na Fejsbuku.

Za simulaciju je korišten novi 3D model brzine i gustoće za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni tačkasti model izvora zemljotresa.